Poremećaji raspoloženja su emocionalni poremećaji koji se sastoje od duljih razdoblja pretjerane tuge, veselja ili oboje. Poremećaji raspoloženja se dijele na depresivne i bipolarne. Anksioznost i srodni poremećaji također utječu na raspoloženje.

Tuga i radost (veselje) su dio svakodnevnog života. Tuga je općenita reakcija na poraz, razočarenje i druge obeshrabrujuće situacije. Radost je općenita reakcija na uspjeh, postignuća i druge ohrabrujuće situacije. Žalost, oblik tuge, se smatra normalnom emocionalnom reakcijom na gubitak. Žalovanje se odnosi specifično na emocionalni odgovor na smrt voljene osobe.

Poremećaj raspoloženja se dijagnosticira kada je tuga prejako izražena, traje dulje nego što se može očekivati s obzirom na uzročni događaj, ili nastaje bez razloga; funkcioniranje također može biti oštećeno. U takvim slučajevima, izražena tuga se naziva depresijom a izražena radost se naziva manijom. Depresivni poremećaji su obilježeni depresijom; bipolarni poremećaji su obilježeni različitim kombinacijama depresije i manije. Međutim, neke osobine depresivnih i bipolarnih poremećaja se mogu preklapati, osobito pri prvoj pojavi.

U ljudi s depresivnim poremećajem opasnost od samoubojstva tijekom cijelog života iznosi 2 do 15%, ovisno o izraženosti poremećaja. Opasnost je najveća na početku, nakon otpuštanja iz bolnice, kad je započeto s liječenjem a psihomotorna aktivnost se normalizirala, no raspoloženje je i dalje loše; opasnost ostaje visoka tijekom 1 god. nakon otpuštanja. Opasnost je također povećana tijekom miješanih bipolarnih stanja, u predmenstrualnom razdoblju i kod osobno važnih godišnjica. Alkohol i ovisnosti povećavaju opasnost.

Druge komplikacije uključuju onesposobljenost, od blage do potpune nemogućnosti funkcioniranja, održavanja društvenih odnosa i sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima; poremećaj prehrane; alkoholizam i druge ovisnosti.

Izvor: MSD Priručnik dijagnostike i terapije