Akutni stresni poremećaj je kratko razdoblje nametljivih sjećanja do kojeg dolazi vrlo brzo nakon viđenog ili doživljenog upečatljivog traumatizirajućeg zbivanja.

Kod akutnog stresnog poremećaja, osoba je doživjela traumatizirajuće zbivanje, ima recidivirajuća sjećanja na traumu, izbjegava poticaje koje ju podsjećaju na traumu te je podražljiva. Simptomi započinju unutar 4 tj. od traumatizirajućeg zbivanja i traju najmanje 2 dana, no za razliku od posttraumatskog stresnog poremećaja, ne traju dulje od 4 tj. Osoba s ovim poremećajem ima 3 ili više disocijativnih simptoma: osjećaj otupjelosti, otuđenosti ili odsutnost emocionalnog odgovora; smanjenu svijest o okolišu (npr. omamljenost); osjećaj nestvarnosti ili amneziju važnog dijela traume.

Mnogi se ljudi oporave kada se maknu iz traumatizirajuće situacije te kad im se pokaže razumijevanje, suosjećanje i mogućnost opisivanja što se dogodilo i kako su na to reagirali. Neki stručnjaci preporučuju sustavno sažeto razmatranje proživljene traume (engl. debriefing) kako bi se pomoglo onima koji su sudjelovali ili svjedočili traumatizirajućem zbivanju dok razmišljaju o događaju i njegovim učincima. U jednom pristupu sažetom razmatranju traumatskog događaja, zbivanje se smatra kritičnim događajem a razmatranje traumatskog događaja (tzv. debriefing) se odnosi na sažetu integraciju traume (engl. critical incident stress debriefingu = CISD). Drugi stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog toga što CISD može pružati slabiju potporu od podržavajućeg, suosjećajnog razgovora te za neke bolesnike može biti prilično uznemiravajući.

Lijekovi za spavanje mogu pomoći, no ostali lijekovi općenito nisu indicirani.

Izvor: MSD Priručnik dijagnostike i terapije