Spolnost je normalni dio ljudskog života. Međutim, tipovi spolnog ponašanja i pristupi spolnosti koji se smatraju normalnima vrlo su različiti i unutar iste kulture i između različitih kultura. Na primjer, samozadovoljavanje (masturbiranje) koje se nekoć smatralo perverzijom i čak uzrokom duševne bolesti danas se smatra normalnom spolnom aktivnošću cijelog života. Procjenjuje se da se samozadovoljavalo preko 97% muškaraca i 80% žena. Iako je samozadovoljavanje normalno i često se preporučuje kao izbor “sigurnog seksa”, može uzrokovati osjećaj krivnje i psihološke patnje što proistječu iz neodobravajućih stavova drugih. To može imati za posljedicu znatno uznemirenje i može čak utjecati na spolni čin.
Isto se tako homoseksualnost u medicinskoj profesiji smatrala nenormalnom, a danas se više ne smatra poremećajem; naširoko se smatra spolnim usmjerenjem, prisutnim od djetinjstva. Prevalencija homoseksualnosti nije poznata, ali se procjenjuje da je oko 6 do 10% odraslih osoba za vrijeme cijelog života uključeno isključivo u homoseksualne odnose. Mnogo veći postotak ljudi pokušao je u doba razvitka spolne aktivnosti s istim spolom, ali su kao odrasli usmjereni heteroseksualno.
Uzroci homoseksualnosti nisu poznati, kao ni uzroci heteroseksualnosti. Nisu prepoznati nikakvi posebni hormonski, biološki ili psihološki utjecaji koji bi stvarno doprinosili spolnom usmjerenju neke osobe. Homoseksualci otkrivaju da ih privlače ljudi istog spola, upravo kako i heteroseksualci otkrivaju da ih privlače osobe suprotnoga spola. Privlačnost je, čini se, konačni rezultat bioloških i okolinskih utjecaja i nije stvar namjernog izbora. Zbog toga popularni izraz “seksualno preferiranje” ima malo smisla što se tiče spolne orijentacije.
Većina se homoseksualaca dobro prilagođava svojoj seksualnoj orijentaciji, iako moraju nadvladati naširoko rasprostranjeno društveno neodobravanje i predrasudu. Ta prilagodba može trajati dugo i može biti povezana sa znatnim psihološkim stresom. Mnogi muški i ženski homoseksualci su u društvenim situacijama i na radnom mjestu licemjeri, što je dodatak njihovu stresu.
Nekim heteroseksualcima i homoseksualcima česta spolna aktivnost s različitim partnerima je uobičajena praksa cijelog života. Takva aktivnost može ukazivati na nisku sposobnost bliskog emocionalnog vezanja. To može biti razlog traženja profesionalnog savjetovanja, naročito zbog toga što je prijenos nekih bolesti (na primjer, infekcija virusom humanog imunodeficita ili AIDS, sifilis, gonoreja i rak grlića maternice) povezan s mijenjanjem mnogih seksualnih partnera.
Izvor: MSD Priručnik dijagnostike i terapije