Ovisnost je prisilna aktivnost i neodoljivo uključivanje u neko specifično djelovanje. Djelovanje može biti kockanje ili može uključiti uporabu gotovo bilo koje tvari, kao što je lijek. Lijekovi mogu uzrokovati ili psihološku ili psihološku i fizičku ovisnost.
Psihološka ovisnost se temelji na želji da se nastavi uzimanjem lijeka u cilju izazivanja ugode ili da se olakša napetost i izbjegne nelagoda. Lijekovi koji dovode do psihološke ovisnosti obično djeluju na mozak i imaju jedan ili više ovih učinaka:
- Smanjuju tjeskobu i napetost
- Uzrokuju osjećaj živahnosti, jaku veselost ili druge ugodne promjene raspoloženja
- Stvaraju osjećaje povećane duševne i fizičke sposobnosti
- Mijenjaju osjetna opažanja
Psihološka ovisnost može biti vrlo snažna i teško ju je nadvladati. Posebno je česta u vezi s lijekovima koji zahvaćaju središnji živčani sustav mijenjajući raspoloženje i osjećaje.
Za ovisnike, djelovanje u vezi s lijekom postaje tako velik dio dnevnog života da navikavanje općenito smeta radnoj sposobnosti, učenju ili normalnom uzajamnom djelovanju s obitelji i prijateljima. Pri teškoj ovisnosti, misli i djelatnosti ovisnika mogu biti pretežno upravljene prema dobivanju i uzimanju lijeka. Ovisnik može manipulirati, lagati i krasti da udovolji ovisnosti. Ovisnici imaju poteškoću prestati s uporabom lijeka i često nakon razdoblja prestanka korištenja opet nastavljaju s uzimanjem.
Neki lijekovi uzrokuju fizičku ovisnost, ali fizička ovisnost ne prati uvijek psihološku ovisnost. Na lijekove koji uzrokuju fizičku ovisnost tijelo se prilagodi kad se lijek uzima bez prestanka. To dovodi do stvaranja otpornosti (tolerancije ili podnošljivosti) i/ili do simptoma prestanka uzimanja (apstinencije) kad se lijek prestane uzimati. Podnošljivost je potreba sve većeg povisivanja doze lijeka da bi se postigao učinak koji je u početku postignut manjim dozama. Apstinencijska kriza se javlja kad se prestane s uzimanjem lijeka ili kad su učinci lijeka blokirani nekom tvari suprotnog djelovanja (antagonist). Osoba koja je u apstinencijskoj krizi osjeća se bolesnom i može dobiti mnoge simptome kao što su glavobolja, proljev ili drhtanje (tremor). Apstinencijska kriza može izazvati teško pa čak i po život opasno stanje.
Izvor: MSD Priručnik dijagnostike i terapije