Korsakoffljeva psihoza je kasna komplikacija trajne Wernickeove encefalopatije koja dovodi do ispada pamćenja, smetenosti i promjena u ponašanju.

Korsakoffljeva psihoza (Korsakoffljev anamnestički sindrom) se razvija u 80% bolesnika s neliječenom Wernickeovom encefalopatijom. Teški ili ponavljani napad postalkoholičnog delirium tremensa može potaknuti Korsakoffljevu psihozu, bez obzira na to da li joj je prethodio tipični napad Wernickeove encefalopatije. Mogu ju potaknuti i subarahnoidalno krvarenje, talamičko krvarenje, ishemični moždani udar u području talamusa, te rijetko, tumori koji zahvaćaju paramedijalno stražnje talamičko područje. Nije jasno zbog čega se Korsakoffljeva psihoza razvija samo u nekih bolesnika s Wernickeovom encefalopatijom.

Simptomi i znakovi

Nedavno pamćenje je teško pogođeno; dolazi do retrogradne i anterogradne amnezije različitog stupnja. Bolesnici pamte davna zbivanja, sjećanje na koje se čini slabije pogođenim od sjećanja na nedavne događaje. Česta je dezorijentacija u vremenu. Česte su i emocionalne promjene; u njih spadaju apatija, otupjelost ili blaga euforija uz slabe ili nikakve reakcije na zbivanja, čak i ona zastrašujuća. Spontanost i poduzetnost mogu biti smanjene.

Upadljiva rana osobina je često konfabulacija; unezvjereni bolesnik podsvjesno izmišlja i konfuzno prepričava zbivanja kojih se ne može sjetiti; ova izmišljanja mogu biti tako uvjerljiva da se osnovna bolest ne otkriva.

Prognoza i liječenje

Kod bolesnika s ozljedom glave, subarahnoidalnim krvarenjem ili oboje prognoza je prilično dobra; amnezija je prolazna. Kad je uzrok nedostatak tiamina ili infarkt, prognoza je loša; u oko 25% bolesnika potrebna je produljena hospitalizacija a samo oko 20% ih se potpuno oporavi. Međutim, do poboljšanja može doći i do 12 do 24 mjeseca nakon početka, te bolesnike nije potrebno prijevremeno smještati u ustanove. Liječi se tiaminom i odgovarajućom hidracijom.