Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje. Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženost nepušača duhanskom dimu. Duhanski dim sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka karcinogenog i iritirajućeg djelovanja. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu, povećava rizik za više od tridesetak bolesti. Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece.

Osim svih do sada poznatih štetnosti pušenja po ljudsko zdravlje, u ovo vrijeme pandemije COVID-19 bolesti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pušenje povećava rizik za nastanak infekcije COVID-19. Osim toga, pušači imaju veću vjerojatnost da će razviti tešku bolest s COVID-19, u usporedbi s nepušačima. Europski Centar za prevenciju i kontrolu bolesti  (ECDC) također smatra pušače rizičnom skupinom. Osim toga, veće količine genske ekpresije ACE2 (angiotenzin-konvertirajući enzim II) u tkivu pušača  koje se povezuju sa pušenjem, mogu povećati osjetljivost za razvijanje infekcije Covid-19. Istraživanja pokazuju da 75-80% pušača želi prestati pušiti. Međutim treba ih potaknuti da donesu odluku o prestanku pušenja i pružiti im odgovarajuću stručnu pomoć i potporu u odvikavanju od pušenja.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo