Poremećaji raspoloženja su emocionalni poremećaji koji se sastoje od duljih razdoblja pretjerane tuge, veselja ili oboje a dijele se na depresivne i bipolarne. Anksioznost i srodni poremećaji također utječu na raspoloženje. Tuga i radost (veselje) su dio svakodnevnog života. Tuga je općenita reakcija na poraz, razočarenje i druge obeshrabrujuće situacije. Radost je općenita reakcija na uspjeh, postignuća i druge ohrabrujuće situacije. Žalost, oblik tuge, se smatra normalnom emocionalnom reakcijom na gubitak. Žalovanje se odnosi specifično na emocionalni odgovor na smrt voljene osobe. Poremećaj raspoloženja se dijagnosticira kada je tuga prejako izražena, traje dulje nego što se može očekivati s obzirom na uzročni događaj, ili nastaje bez razloga; funkcioniranje također može biti oštećeno. U takvim slučajevima, izražena tuga se naziva depresijom a izražena radost se naziva manijom. Depresivni poremećaji su obilježeni depresijom; bipolarni poremećaji su obilježeni različitim kombinacijama depresije i manije. Međutim, neke osobine depresivnih i bipolarnih poremećaja se mogu preklapati, osobito pri prvoj pojavi.
Kvantitativni poremećaji afekta (depresivno raspoloženje, manično raspoloženje, euforija, ekstaza, apatija, atimija, katatimija, emocionalna inkontinencija, patološka razdražljivost, anksioznost, disforija, ciklotimija, distimija, temper tantum)
Kvalitativni afektivni poremećaji (afektivna krutost, afektivna bljedoća, afektivna tupost, afektivna inverzija, amimija, aleksitimija, ambivalencija ili ambitimija, anhedonija, ehotimija)
Izvor: MSD Priručnik dijagnostike i terapije