Zdrava Glava

Očuvanje mentalnog zdravlja
Grad Zagreb

Ciklotimični poremećaj je obilježen hipomanijom i mini–depresivnim napadima koji traju nekoliko dana, imaju nepravilan tijek i lakši su od bipolarnog poremećaja. Dijagnoza se postavlja klinički i počiva na anamnezi. Liječenje se sastoji ponajprije od obrazovanja, premda je nekim bolesnicima s funkcionalnim oštećenjem potrebna farmakoterapija.

Ciklotimični poremećaj je često prethodnik bipolarnog poremećaja II. Međutim, on se također pojavljuje kao izrazita ćudljivost, bez da postaje veliki poremećaj raspoloženja. Kod kronične hipomanije, oblika koji se klinički rijetko vidi, prevladavaju razdoblja razdraganosti, obično uz skraćenje spavanja na <6 h. Osobe s ovim oblikom su neprekidno pretjerano vesele, samouvjerene, prepune energije, pune planova, bezbrižne, pretjerano uključene u zbivanja i nametljive; jure tjerani nemirnim porivima i pristupaju ljudima.

U nekih osoba ciklotimična i kronična hipomanična sklonost doprinose uspjehu u poslu, vodstvu, postizanju ciljeva i umjetničkoj kreativnosti; međutim, oni češće imaju ozbiljno narušene međuljudske i društvene odnose. Česti su nestabilnost s neujednačenom radnom i školskom anamnezom, impulzivne i česte promjene mjesta stanovanja, ponavljani ljubavni ili bračni prekidi te napadi alkoholizma i ovisnosti.

Liječenje

Bolesnike treba naučiti kako da žive sa sklonošću krajnostima u svojoj naravi; međutim, život s ciklotimičnim poremećajem nije lak jer su međuljudski odnosi često burni. Savjetuje se zaposlenje s elastičnim radnim vremenom. Bolesnike s umjetničkim sklonostima treba ohrabrivati da slijede umjetničku karijeru, jer se u njoj može bolje tolerirati ispade i krhkost ciklotimije.

Odluka o primjeni stabilizatora raspoloženja ovisi o ravnoteži između funkcionalnog oštećenja i društvenih koristi koje bolesnik može imati od kreativnih izljeva. Divalproeks u dozi od 500 do 1000 mg/dan se često podnosi bolje nego jednaka doza litija. Antidepresive treba izbjegavati sve dok simptomi nisu teški i dugotrajni jer postoji opasnost od prekapčanja i brze cikličnosti.

 


Izvor: MSD Priručnik dijagnostike i terapije