Zdrava Glava

Očuvanje mentalnog zdravlja
Grad Zagreb

Stres i psihoza
Stresni životni događaji kao što su potres, pandemija koronavirusa, ali i smrt bliske osobe, preseljenje i gubitak posla mogu prethoditi razvoju različitih psihičkih poremećaja u kojima se mogu javiti simptomi kao što su anksioznost, depresija i nesanica. Iako se pojam psihoza u društvu uglavnom povezuje s halucinacijama i paranoidnim idejama, malo je poznato da oni nisu glavna obilježja razvoja psihotičnog procesa, već da i gore spomenuti simptomi mogu biti dio njene kliničke slike.

Psihotični poremećaj
• psihoza označava stanje u kojem je sposobnost osobe da adekvatno procjeni stvarnost umanjena
• ona spada u ozbiljne psihičke poremećaje čiji oporavak zahtijeva sustavnu psihijatrijsku skrb
• u psihozi se pojavljuju simptomi u obliku promjena u mišljenju, osjećanju, načinu doživljavanja okoline, govoru i ponašanju osobe koje pokazuju jasno odstupanje od dotadašnjeg funkcioniranja
• psihoza se javlja češće nego što mislimo. Otprilike 3% (3 od 100) ljudi će u nekom trenutku svog života razviti psihotičnu epizodu
• najčešće se psihotična epizoda razvija kod mlađih osoba, u periodu od kasne adolescencije do tridesetih godina života
• javlja se kod osoba svih društvenih slojeva, svih razina obrazovanja i u različitim kulturama diljem svijeta.

Prepoznavanje simptoma
• osoba, kao i njena okolina, teško mogu prepoznati početak nastanka psihotičnog poremećaja zbog kojeg je potrebno obratiti se stručnjaku za pomoć
• naime, halucinacije i sumanute ideje se na samom početku bolesti javljaju vrlo rijetko
• tek prepoznavanje razvoja psihotičnog procesa omogućava postavljanje ispravne dijagnoze i osigurava adekvatno liječenje.

Obilježja promjene
• ekstreman strah, koji ponekad ima i obilježja panike, razmišljanje koje navečer onemogućava usnivanje ili promjene u dosadašnjem ponašanju, navikama, običajima, stilu odijevanja, religijskim
uvjerenjima ili prehrambenim navikama, povećan interes za filozofske ili religijske teme, često budu prvi prepoznatljivi simptomi.

Prodromalna faza
• psihotična se epizoda ne dogodi preko noći. Ona se razvija postupno, a vrijeme potrebno da se poremećaj razvije različito je za svaku osobu
• prva faza razvoja ili faza prodroma označava period prije pojave prepoznatljivih simptoma psihotične epizode, tijekom kojeg se javljaju različite nespecifične tegobe
• u ovoj fazi dolazi do vidljive promjene u ponašanju i funkcioniranju osobe
• prodromalna se faza često javlja u kasnoj adolescenciji te je teško razlikovati ove promjene od uobičajenih poteškoća koje se javljaju u ovoj fazi odrastanja.

Simptomi prodromalne faze
• u ovoj se fazi može javiti širok spektar tegoba – depresivno raspoloženje, povišena razina tjeskobe, nesanica, povlačenje od drugih, gubitak volje, izoliranje u svojoj sobi, višesatno igranje kompjutorskih igrica, zapuštanje prijateljstava, osobne higijene, odbijanje izlazaka, prevelika okupiranost vlastitim mislima praćena zatvaranjem u svoj svijet, poteškoće koncentracije, otežano učenje, lošije funkcioniranje u školi ili na fakultetu, otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu, smanjenje motivacije i energije ili iznenadna velika aktivnost, sumnjičavost, razdražljivost, burno emocionalno reagiranje bez jasnog povoda ili nemogućnost emocionalnog reagiranja.

Percepcija javnosti / stigma
• u društvu i medijima riječ psihoza, a osobito shizofrenija, ima negativno značenje koje proizlazi iz neznanja i krivih uvjerenja
• shizofrenija nosi breme prošlosti kada nisu postojali lijekovi, a naročito ne suvremeni pristup liječenju psihotičnog poremećaja
• u percepciji javnosti modelirana je kriva predodžba o psihotičnom poremećaju.

Rana intervencija
• sama riječ psihoza budi strah, sram i pogrešnu ideju da su ljudi koji razviju ovaj poremećaj opasni te da se ne mogu oporaviti i živjeti svoj život na zadovoljavajući način
• ova negativna i pogrešna percepcija može značajno odgoditi i otežati proces liječenja
• negativna konotacija samog naziva, kao i nedostatak uvida, često odlažu neophodan odlazak psihijatru
• rano prepoznavanje i liječenje ima ključnu ulogu u oporavku. Lijekovi značajno umanjuju simptome bolesti i omogućavaju drugim terapijskim metodama bolju učinkovitost
• u centrima koji se bave ranom intervencijom koriste se različiti psihoterapijski i psihosocijalni pristupi kao i nezaobilazna edukacija, ne samo osoba kojima je potrebno liječenje, već i članova njihovih obitelji
• ranom intervencijom pokušavamo preusmjeriti tijek poremećaja na način da se on ne razvije, kao i prevenirati povratak simptoma bolesti.

Put oporavka
• tijekom psihoterapijskog procesa učimo o svom stanju te povezanosti svojih osjećaja, misli i ponašanja
• stjecanjem uvida i znanja uvelike možemo utjecati na psihičko zdravlje
• izbjegavanje marihuane, alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, tjelesna aktivnost, izdvajanje vremena potrebnog za liječenje, kao i odlaganje važnih životnih odluka dok psihičko stanje nije stabilno, samo su neke od preporuka.

 

„Oporavak je iznimno osoban, jedinstven proces promjene u stavovima, vrijednostima, osjećajima, ciljevima i/ili ulogama svake individue. To je način života, način ispunjavajućeg i svrsishodnog življenja, punog nade, unatoč ograničenju koje psihičke tegobe predstavljaju. Oporavak uključuje izrastanje iz katastrofičnih učinaka psihijatrijske bolesti te pronalazak novog značenja i nove svrhe života.“ Antony 1993

Liječenje
• oblik liječenja ovisi o ozbiljnosti simptoma i ponekad je potrebno bolničko liječenje
• prednost se daje ambulantnom, odnosno dnevno bolničkom tretmanu ako su za to zadovoljeni potrebni uvjeti kako bi osoba mogla ostati u svom prirodnom okruženju
• liječenje provodi multidisciplinarni stručni tim kako bi se osiguralo da sve psihijatrijske, medicinske i socijalne potrebe budu zadovoljene.

Obitelj kao partner u liječenju
• obitelj je također važan partner u procesu liječenja
• nerijetko je upravo ona ta koja prva prepozna simptome te s vremenom, i uz stečenu edukaciju, pruža potrebnu podršku kako bi se postigao funkcionalni oporavak

Dnevna bolnica za ranu intervenciju
• vremenski ograničen, strukturiran program dijagnostike, liječenja i rehabilitacije baziran na različitim psihoterapijskim i socioterapijskim tehnikama
• omogućava izbjegavanje hospitalizacije
• održavanje veze s obiteljskom i socijalnom sredinom

Višeobiteljska grupa
• višeobiteljska grupa je psihodinamski orijentirana psihoterapijska grupa zamišljena kao trijalog između osoba koje su imale iskustvo psihotične epizode, njihovih obitelji i profesionalaca
• zamišljena je kao mjesto koje će smanjiti stres i tjeskobu, pružiti znanje i dati alat pomoću kojeg bi se izašlo iz tunela krivnje i bespomoćnosti.
• tijek bolesti se značajno mijenja kada se postigne pozitivna atmosfera unutar obitelji i kada svi dobiju adekvatne vještine koje ih osnažuju da bi bolje razumjeli i dali perspektivu novonastaloj situaciji
• takav pristup gradi terapijski savez i daje sinergijski učinak između osobe s psihotičnom epizodom, njenom obitelji i terapijskim timom.

Likovno-ekspresivna psihoterapija
Kauč terapija
„Mi smo naša iskustva”
Na početku liječenja, za vrijeme akutne faze, nisam razumio kako su simptomi koje imam dio bolesti, vjerovao sam da su oni dio stvarnosti. Kroz grupnu terapiju sam dobio osjećaj pripadanja i prihvaćanja. Unutar grupe sam se osjećao siguran te sam lakše govorio o problemima i znao sam da neću biti osuđivan, neprihvaćen i povrijeđen. Danas na ljude koji boluju od psihičkih bolesti gledam potpuno drugačije nego ranije, ne osjećam nelagodu u njihovom društvu, znam da mogu voditi kvalitetan, ispunjen život i baviti se poslom koji ih ispunjava. Na art terapiji, maloj, srednjoj i velikoj grupi su obično izlazili veliki problemi za mene. To sve je ponekad bilo jako teško, ali tu bih pohvalila podršku ostatka grupe kao i stručnjake koji su ih vodili. U svakom trenutku sam se osjećala sigurno, da me se razumije i podržava što je u konačnici doprinijelo da riješim neke stvari s kojima sam već dugo imala problema.

 


Klinika za psihijatriju Sveti Ivan

Dnevna bolnica za ranu intervenciju i dnevna bolnica za psihotične poremećaje

Dnevna bolnica za ranu intervenciju i Dnevna bolnica za psihotične poremećaje

Daniela Šago, dr. med.