Anksioznost je emocionalni poremećaj koji se manifestira intenzivnim osjećajem straha, zabrinutosti i napetosti. Dok se često povezuje s emocionalnim simptomima poput nervoze i tjeskobe, anksioznost također može imati dubok i složen utjecaj na fizičko zdravlje. Mnogi ljudi s anksioznošću doživljavaju različite fizičke simptome koji mogu biti izazvani ili pogoršani anksioznošću, a bez da razumiju da je to do anksioznosti.
Proljev i problemi s probavom
Anksioznost može uzrokovati promjene u crijevnoj funkciji i probavi. Stres koji proizlazi iz anksioznosti može izazvati povećanu proizvodnju želučane kiseline i pokrenuti crijevnu peristaltiku, što rezultira proljevom ili proljevom. Mnogi ljudi s anksioznošću također doživljavaju bolove u trbuhu, nadutost i mučninu kao posljedicu povećane napetosti u mišićima trbuha.
Znojenje tijekom dana i noći
Anksioznost može dovesti do toga da se pretjerano znojimo zato što tijekom stresa naše tijelo otpušta hormone koji uzrokuju aktivaciju simpatičkog živčanog sustava. Taj odgovor na stres dovodi do „fight or glifht“ reakcije. Zbog tog procesa krenemo se više znojiti kako bi se naše tijelo lakše ohladilo što je korisna adaptacija ako imamo neku prijetnju ispred sebe. Na žalost, tijekom anksioznosti ljudima nije potrebno znojenje kako bi se ohladili tako da kod anksioznih osoba znojenje postaje frustrirajuća posljedica zbog koje se ljudi osjećaju i gore. Anksiozan znoj može pokrivati područje znojenje na glavi, pogotovo čelu, dlanovima i ispod pazuha. Znojenje može potaknuti još više samosvijesti što onda potiče još više anksioznosti, naročito u socijalnim situacijama, a noćna znojenja zbog kojih se budimo mogu dovesti do poremećenog tijeka spavanja.
Glavobolje i napetost u mišićima
Napetost i stres povezani s anksioznošću mogu uzrokovati glavobolje i migrene. Osobe koje su pod stresom često imaju sklonost stvaranju napetosti u mišićima vrata i ramena, što može rezultirati napetostnim glavoboljama. Osim toga, dugotrajna napetost može izazvati kronične bolove u vratu i leđima.
Bolovi u nogama i rukama
Anksioznost može izazvati osjećaj trnaca ili utrnulosti u rukama i nogama. Ovaj osjećaj često proizlazi iz fiziološke reakcije tijela na stres, poznate kao “borba ili bijeg” reakcija. Tijekom ovog odgovora, tijelo povećava protok krvi u vitalne organe i mišiće, što može smanjiti protok krvi u ekstremitete i uzrokovati osjećaj trnaca ili utrnulosti.
Povišen krvni tlak i srčane palpitacije
Anksioznost može izazvati povećanje krvnog tlaka i ubrzati rad srca. Ovi fiziološki odgovori su prirodna reakcija tijela na stresne situacije, ali dugotrajna izloženost visokom krvnom tlaku i ubrzanom radu srca može povećati rizik od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema.
Hipervigilnost, hipersenzibilnost i fizičke senzacije
Ponekad ljudi s anksioznošću uočavaju češće fizičke simptome u drugim dijelovima tijela bez da znaju da je to anksioznost. Naime, hipervigilnost je proces u kojemu mi obraćamo previše pažnje na neki dio tijela i onda to dovodi do hipersenzibilnosti tj. pretjerane osjetljivost za taj dio tijela čak i kad su te funkcije normalne. Ovo je česta pojava kod ljudi sa anksioznosti oko toga da su fizički bolesti. Tada fizički simptomi ne moraju biti tipični za anksioznost npr. osoba se može žaliti da joj je jedna ruka slabije od druge, da ju bole rebra, da ima problema sa želucem, bolove u koljenima ili leđima i dr. Kada se obave sve fizičke pretrage koje obično budu uredne, ljudi i dalje imaju pretjerane senzacije u ovim područjima i doživljavaju to kao znak da s njim fizički nešto zbilja nije u redu, a da doktori to samo nisu prepoznali. Ukoliko ljudi imaju neka kronična stanja npr. kronična bol ili sindrom iritabilnog crijeva, hipervigilnost i hipersenzibilnost dovest će do pogoršavanja primarnih fizičkih simptoma, a u sindromu iritabilnog crijeva bol će postojati čak i kad crijeva rade normalno.
Kako upravljati fizičkim simptomima anksioznosti
Upravljanje anksioznošću može pomoći u smanjenju njenih fizičkih simptoma i poboljšanju općeg zdravlja. Evo nekoliko strategija koje vam mogu pomoći:
Duboko disanje i opuštanje: Tehnike dubokog disanja, meditacija i progresivna mišićna relaksacija mogu pomoći u smanjenju napetosti mišića i opuštanju tijela.
Tjelesna aktivnost: Redovita tjelesna aktivnost može pomoći u smanjenju stresa i napetosti te poticanju oslobađanja endorfina, prirodnih kemikalija koje poboljšavaju raspoloženje.
Pravilna prehrana: Zdrava i uravnotežena prehrana može podržati opće zdravlje tijela i smanjiti osjećaj nelagode u probavnom sustavu.
Socijalna podrška: Razgovor s prijateljima, obitelji ili terapeutom može pružiti emocionalnu podršku i pomoći u smanjenju osjećaja anksioznosti.
Mentalno zdravlje: Ako se simptomi anksioznosti pogoršaju ili ometaju vašu svakodnevnu funkciju, važno je potražiti stručnu pomoć od psihijatra ili psihologa