Imajte na umu da su sve reakcije (strah, tjeskoba, panika, bespomoćnost, tuga, ljutnja…) zapravo normalne reakcije na nenormalne okolnosti. Nemojte se iznenaditi ako u ovoj situaciji češće nego inače reagirate neprimjereno prema drugima ili se rasplačete zbog sitnice. To je sasvim ljudski i u redu.

Ograničite izloženost medijima (dva do tri puta na dan). Teško nam je odoljeti traženju informacija i  važno nam je biti pravovremeno informiran, međutim pretjerana izloženost medijskim sadržajima može povećati doživljaj stresa i biti štetna za nas. Naročito štetne mogu biti društvene mreže jer su one podložnije lažnim vijestima koje povećavaju osjećaj neizvjesnosti i straha.

Proradite svoje emocije, podijelite ih i porazgovarajte o njima s bliskim ljudima. Dijeljenje emocija s drugima višestruko je korisno; djeluje kao ˝ispušni ventil˝, dobivamo podršku od drugih i osjećaj da nismo sami, drugi nam mogu pomoći da sagledamo situaciju iz različitih perspektiva (možda će nam situacija biti manje strašna u odnosu na to kako smo je ranije vidjeli) i možemo dobiti korisne savjete i tuđa iskustva.

Održite rutinu, odnosno što više elemenata uobičajenog, svakodnevnog života (radne i druge obaveze, druženje, rekreacija, vrijeme za odmor). Sačuvajte strukturu dana i osmislite nove aktivnosti kojima ćete zamijeniti one kojima se trenutno ne možete baviti (npr. druženje preko video poziva umjesto u kafiću, vježbanje kod kuće umjesto u teretani). Rutina nam daje osjećaj sigurnosti te stoga ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje.

Bavite se aktivnostima koje vam pružaju zadovoljstvo. Ovo je idealna prilika za osvijestiti što je to što vašem životu daje smisao, što vas ispunjava. Ovo je idealno vrijeme u kojem možemo naučiti cijeniti ono što nam je uistinu važno i presložiti životne prioritete.

Ako osjećate da se ne možete sami nositi sa stresom, ako se osjećate ˝van sebe˝ i da ne možete funkcionirati, potražite stručnu pomoć.