Iz perspektive psihologije rada, razdoblje odmora pruža priliku za distanciranje i oporavak od stresa izazvanog poslom. Istraživanja pokazuju da se tijekom godišnjeg odmora događaju pozitivne promjene u raznim pokazateljima dobrobiti: raspoloženje, razina energije, zadovoljstvo, zdravstveni status i razina napetosti. Neka istraživanja pokazuju i da odmori u obliku rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka.
Što napraviti prije, za vrijeme i nakon odmora?
Prije odmora
Pokušajte se osvrnuti na protekle mjesece i postavite si pitanje što vam trenutno od odmora najviše treba i što biste htjeli doživjeti. Ponekad odmor može predstavljati aktivno istraživanje novih zemalja s obitelji, vikend izlet s prijateljima ili ležanje na plaži – i svaki je tip vrijedan i značajan jer ispunjava različite ljudske potrebe. Ako ne možete organizirati baš onu vrstu odmora koju biste željeli, pokušajte prilagoditi dio odmora, kako bi bio u skladu s potrebom koju ste prepoznali. Ne zaboravite postaviti realistična očekivanja od odmora na koji idete.
Za vrijeme odmora
Pokušajte se zaista odvojiti od posla i usmjeravajte se na to da budete u trenutku. Također, korisno je uključiti i aktivnosti opuštanja u svoj raspored – iako se ponekad mogu činiti kao gubljenje dragocjenog vremena, upravo su kvalitetan san i opuštanje važni faktori oporavka organizma, a povezani su i s dugotrajnijim pozitivnim učincima odmora. Ukratko, ono što najviše potiče porast zdravlja i dobrobiti tijekom odmora jesu provođenje dijela vremena u pasivnom opuštanju i uživanje u aktivnim dijelovima odmora.
Nakon odmora
Po povratku s odmora ostavite si malo vremena kako biste stigli obaviti sve aktivnosti koje nas najčešće čekaju po povratku s putovanja te kako biste se konačno pripremili na svoju uobičajenu rutinu. Pokušajte se vratiti u ustaljeni ritam spavanja ili vrstu prehrane u kojoj inače uživate, ali i tako da pokušate strukturirati svoj prvi radni dan ili tjedan te da definirate okvirne ciljeve koje želite postići u dolazećem razdoblju.
Koliko god voljeli svoj posao, tijekom godine potrošimo zalihe energije, motivacije i volje za poslom koji obavljamo i naša učinkovitost pada. Ukoliko smo stalno izloženi zahtjevnim i stresnim situacijama na poslu, odmor nakon radnog vremena nije dostatan za potpuni oporavak jer nas kod kuće, najčešće, čekaju dodatne obaveze. Takav ritam povećava stres i negativno utječe na naše zdravlje.
Ponavljajući i potpuni odmor od posla je krucijalan za prevenciju poteškoća sa zdravljem i osjećaj dobrobiti. Međutim, osim što je važno sebi s vremena na vrijeme priuštiti odmor, jako je važno dobro iskoristiti vrijeme koje imamo za odmor.
Pozitivna iskustva povezana s odmorom (npr. zadovoljstvo koja proizlazi iz aktivnosti, opuštanje) mogu proširiti repertoar aktivnosti i potaknuti kreativnost, želju za povezivanjem s drugima (obitelji, bračnim partnerom), što dovodi do povećanja osjećaja zadovoljstva i dobrobiti.
Znamo da ne trebamo posebno podsjećati, no ovo su neke od prednosti (korištenja) godišnjih odmora:
Pozitivne posljedice godišnjeg odmora traju najmanje dva tjedna dulje od vremena koje smo proveli na odmoru, a u nekim slučajevima pozitivne posljedice se osjećaju mjesecima kasnije.
Kvalitetan odmor vrlo je značajan za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju cijelog organizma, za naše fizičko i psihičko zdravlje.
Bilo da izgarate na poslu ili ste pod ogromnim stresom, godišnji će vam odmor značajno umanjiti te simptome.
Istraživanja pokazuju da oni koji idu na godišnji odmor umanjuju rizik od preuranjene smrti za 20 posto, a ako barem jednom godišnje ne odete na odmor, povećavate šanse od preuranjene smrti za 21 posto.
Ljudi su općenito zadovoljniji životom kad odu na godišnji odmor i vraćaju se s više energije i pozitivniji. Odmor vam daje vremena da osvježite i obnovite moždane stanice pa se vraćate na posao kreativniji i produktivniji.