Blagdanska i postblagdanska depresija nisu klasificirani kao medicinski poremećaji, ali su prepoznati u nekim psihološkim krugovima. Mogu biti povezani s psihološkim dimenzijama kao što su negativni afekt, neuroticizam i smanjena osjetljivost na nagrade. Osobe s visokim stupnjem negativnog afekta sklonije su negativnim emocijama poput tuge, koje se mogu pojačati tijekom blagdana zbog socijalnih i financijskih pritisaka. Također, neuroticizam, karakteriziran emocionalnom nestabilnošću, može povećati osjetljivost na stresove vezane uz blagdane, dovodeći do pada raspoloženja. Smanjena osjetljivost na nagrade može dodatno pridonijeti blagdanskoj depresiji jer osobe doživljavaju manje zadovoljstva od uobičajeno radosnih aktivnosti, što stvara kontrast između stvarnih osjećaja i očekivanja.
Razumijevanje ovih povezanosti ključno je za razvoj strategija suočavanja i podrške onima koji se suočavaju s blagdanskom depresijom.
Istraživanja sugeriraju moguću povezanost između introverzije i blagdanskog pada raspoloženja, iako ta veza nije uvijek jasna.
Introvertirane osobe, koje preferiraju manje socijalne interakcije, mogu doživjeti povećani socijalni stres tijekom blagdana zbog brojnih društvenih događanja. Također, njihova potreba za samoćom i oporavkom može biti izazovna tijekom užurbanih blagdana, što može voditi do emocionalne iscrpljenosti i povećati rizik od depresije. Visoka očekivanja društvenosti i veselja tijekom blagdana također mogu stvoriti osjećaj izolacije ili neadekvatnosti kod introverta. Ipak, važno je razumjeti da introverzija sama po sebi ne uzrokuje blagdansku depresiju; radi se više o tome kako introverti upravljaju blagdanskim stresovima i pritiscima, uzimajući u obzir da je svaki introvert jedinstven, s različitim strategijama suočavanja.
Praznična depresija je emocionalno i mentalno stanje patnje koje neki ljudi doživljavaju tijekom blagdana. Dok je za mnoge ovo doba godine ispunjeno radostima i slavljem, za druge može biti razdoblje stresa, tuge i usamljenosti. Ključni uzroci uključuju emocionalni stres, posebno među onima koji su doživjeli gubitak ili su odvojeni od voljenih, financijski pritisak zbog troškova poklona i proslava, nerealna očekivanja o savršenim okupljanjima, socijalna izolacija, preopterećenost zbog brojnih obaveza i promjene uobičajene rutine.
Za razliku od „blagdanske depresije“, „postblagdanska depresija“ počinje nakon završetka blagdana, često u siječnju, kada se svakodnevni život vraća u normalu. Uzrok može biti “antiklimaks” nakon blagdanskog uzbuđenja i povratak u rutinu, financijske brige nakon trošenja, kao i kraći i hladniji dani u mnogim dijelovima svijeta. Simptomi uključuju osjećaj tuge, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, umor, promjene u apetitu i spavanju, te osjećaj melankolije ili razočaranja.
„Postblagdanska depresija“ također može biti rezultat nedostatka aktivnosti i događanja koja se raduju u bliskoj budućnosti, što stvara osjećaj praznine i nedostatka svrhe. Ovo stanje je često povezano s antiklimaksom nakon završetka blagdana – periodom uzbuđenja i aktivnosti zamijenjenim povratkom u svakodnevnu rutinu, što može biti teško emocionalno prilagoditi. Zimski mjeseci donose kraće i tmurnije dane, što može dodatno utjecati na raspoloženje i dovesti do simptoma sličnih sezonskom afektivnom poremećaju.
Strategije suočavanja s postblagdanskom depresijom uključuju uspostavljanje nove rutine, planiranje aktivnosti koje pružaju zadovoljstvo i smisao, svjesno upravljanje financijskim očekivanjima i troškovima, te održavanje zdravih životnih navika poput redovite tjelovježbe i uravnotežene prehrane. Također, traženje podrške od prijatelja, obitelji ili profesionalaca može biti ključno u prevladavanju osjećaja postblagdanskog pada raspoloženja.
Empatija i razumijevanje, podsjećaju sve nas da blagdani nisu samo vrijeme darivanja i slavlja, već i prilika za pokazivanje suosjećanja prema onima koji možda doživljavaju ovo doba godine drugačije.
Stručnjaci za suočavanje s blagdanskom depresijom savjetuju održavanje realnih očekivanja, izbjegavanje financijskog prenaprezanja, traženje socijalne podrške, održavanje zdravih navika, i po potrebi, traženje profesionalne pomoći.