Pogođenost s nekoliko kardiometaboličkih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca i moždani udar, povezana je sa znatno povećanim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti. Nova studija blizanaca koju su proveli istraživači s Karolinska Instituta sugerira da bi isti geni mogli biti u podlozi rizika od kardiometaboličkih bolesti i demencije.
Kardiometaboličke bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i moždanog udara postaju sve veći izazov u društvu. Uz starenje stanovništva i poboljšanu zdravstvenu skrb, ljudi žive dulje s kardiometaboličkim bolestima i imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od dva ili više ovakvih stanja u životu, poznatih kao kardiometabolički multimorbiditet za koji se procjenjuje da pogađa oko 30% starijih osoba i dovodi do povećane smrtnosti.
“Znamo da su dijabetes tipa 2, bolesti srca i moždani udar dobro utvrđeni individualni rizični čimbenici za demenciju. Kako populacija stari, sve više i više ljudi pati od nekoliko komorbidnih kardiometaboličkih bolesti, ali samo se nekoliko studija bavilo učinkom ovog multimorbiditeta na rizik od demencije i utječu li genetski čimbenici na njihov međuoodnos”, kaže Abigail Dove, prva autorica studije.
Istraživači su stoga ispitivali blizance starije od 60 godina koji su bili registrirani u švedskom registru blizanaca između ožujka 1998. i prosinca 2002. Više od 17 000 ispitanika kategorizirano je na temelju toga imaju li jednu ili više kardiometaboličkih bolesti ili ne zadovoljavaju taj uvjet. Svi sudionici istraživanja bili su kognitivno zdravi na početku istraživanja. Zdravstveno stanje sudionika praćeno je do 18 godina, što je omogućilo znanstvenicima da utvrde tko je na kraju razvio demenciju, a tko ne.
“Otkrili smo da je kardiometabolički multimorbiditet povezan s više nego udvostručenim rizikom od vaskularne demencije i 50% povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti”, kaže Abigail Dove. Za svaku kardiometaboličku bolest koju je osoba imala, rizik od svih vrsta demencije povećavao se za 42%. Odgovarajući broj za Alzheimerovu bolest je 26% i 64% za vaskularnu demenciju. Studija je također otkrila da je rizik od razvoja demencije bio veći ako je osobi dijagnosticirana kardiometabolička bolest u srednjim godinama u usporedbi s tim ako su se te bolesti razvile kasnije u životu. Prema studiji, jedno od objašnjenja za to može biti da ako se bolest pojavi ranije u životu, može se raziviti agresivniji oblik. “Ovi nalazi naglašavaju potrebu za posebnim praćenjem pojedinaca s kardiometaboličkim bolestima kako bi se smanjio njihov rizik od razvoja demencije u starijoj dobi”, kaže Abigail Dove.
Istraživači su također pobliže ispitivali oko 400 specifičnih parova blizanaca iz ispitivane populacije koji su bili “nepodudarni” – to jest, dva blizanca u paru međusobno su se razlikovala u smislu prevalencije kardiometaboličke bolesti i mogućeg razvoja od demencije.
Među neusklađenim dvojajčanim blizancima koji dijele 50% svojih gena, vjerojatnije je da će blizanac s kardiometaboličkom bolešću također razviti i demenciju. Međutim, među neusklađenim parovima jednojajčanih blizanaca koji su genetske kopije jedan drugoga, rizik od demencije bio je sličan za oba blizanca bez obzira na status kardiometaboličke bolesti.
“Rezultati pokazuju da isti genetski čimbenici mogu pridonijeti i kardiometaboličkim bolestima i demenciji”, kaže Abigail Dove.
Izvornik: Dove A, Guo J, Marseglia A, i sur. Cardiometabolic multimorbidity and incident dementia: the Swedish twin registry. Eur Heart J. 2022 Dec 29:ehac744.
Preveo. Ivan Muselimović, dr. med. za https://bolnica-vrapce.hr/isti-geni-mogu-biti-u-osnovi-kardiometabolickih-bolesti-i-demencije/