Prema izvješću, oko 284 milijuna ljudi u dobi od 15 do 64 godine u svijetu je 2020. godine konzumiralo droge, što je povećanje od 26% u odnosu na prethodno desetljeće. Mladi konzumiraju više droga, a razina uporabe danas je u mnogim zemljama viša nego kod prethodne generacije. U Africi i Latinskoj Americi osobe mlađe od 35 godina predstavljaju većinu osoba koje se liječe zbog poremećaja uzimanja droga.

Globalno, izvješće procjenjuje da je 11.2 milijuna ljudi diljem svijeta intravenski uzimalo droge. Otprilike polovica ovog broja živjela je s hepatitisom C, 1.4 milijuna s HIV-om, a 1.2 milijuna s obje virusne infekcije.

Komentirajući ove podatke, izvršna direktorica UNODC-a Ghada Waly kaže:

“Brojke proizvodnje i zapljena mnogih ilegalnih droga dostižu rekordne vrijednosti, čak i dok globalna hitna stanja produbljuju ranjivosti. Istovremeno, pogrešne percepcije o veličini problema i povezanim štetama uskraćuju ljudima skrb i liječenje te guraju mlade prema štetnim ponašanjima. Moramo posvetiti potrebne resurse i pozornost na rješavanje svakog aspekta svjetskog problema s drogama, uključujući pružanje skrbi utemeljene na dokazima svima kojima je potrebna, i moramo poboljšati bazu znanja o tome kako su ilegalne droge povezane s drugim gorućim izazovima, kao što su sukobi i degradacija okoliša.”

Izvješće dalje naglašava važnost poticanja međunarodne zajednice, vlada, civilnog društva i svih dionika da poduzmu hitne mjere za zaštitu ljudi, uključujući jačanje prevencije uporabe droga i liječenja te borbu protiv opskrbe ilegalnim drogama.

Rane indikacije i učinci legalizacije kanabisa

Čini se da je legalizacija kanabisa u Sjevernoj Americi povećala dnevnu uporabu kanabisa, posebno potentnih proizvoda od kanabisa, a posebno među mladim odraslim osobama. Registrirano je i s time povezano povećanje broja osoba s psihičkim poremećajima, broja samoubojstava i hospitalizacija. Legalizacija je također povećala porezne prihode i općenito smanjila stopu uhićenja zbog posjedovanja kanabisa.

Kontinuirani rast proizvodnje i trgovine drogama

Proizvodnja kokaina bila je rekordna u 2020., porasla je 11% u odnosu na 2019. na 1982 tone. Zapljene kokaina također su porasle, unatoč pandemiji COVICD-19, na rekordnih 1424 tone u 2020. Gotovo 90% kokaina zaplijenjenog u svijetu 2021. krijumčareno je u kontejnerima i/ili morem. Podaci o zapljenama pokazuju da se trgovina kokainom širi na druge regije izvan glavnih tržišta Sjeverne Amerike i Europe, s povećanim razinama trgovine u Afriku i Aziju.

Trgovanje metamfetaminom nastavlja se širiti geografski, sa 117 zemalja koje su prijavile zapljene metamfetamina u razdoblju 2016.-2020. u odnosu na 84 zemlje u razdoblju 2006.-2010. U međuvremenu su se količine zaplijenjenog metamfetamina upeterostručile između 2010. i 2020. godine. Proizvodnja opijuma u cijelom svijetu porasla je 7% između 2020. i 2021. na 7930 tona – uglavnom zbog povećanja proizvodnje u Afganistanu. Međutim, globalna površina pod uzgojem opijumskog maka smanjila se za 16% na 246 800 ha u istom razdoblju.

Ključni trendovi vezani uz droge raščlanjeni po regijama

U mnogim zemljama Afrike te Južne i Srednje Amerike, najveći udio ljudi koji se liječe zbog poremećaja uzimanja droga primarno je zbog poremećaja uzimanja kanabisa. U istočnoj i jugoistočnoj Europi te u srednjoj Aziji ljudi se najčešće liječe zbog poremećaja uzimanja opioida. U SAD-u i Kanadi smrtni slučajevi od predoziranja, uglavnom potaknuti epidemijom nemedicinske uporabe fentanila, nastavljaju obarati rekorde. Preliminarne procjene u SAD-u ukazuju na više od 107 000 smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u 2021., u odnosu na gotovo 92 000 u 2020. godini.

Na dva najveća tržišta metamfetamina zapljene su u porastu – porasle su za 7% u Sjevernoj Americi u odnosu na prethodnu godinu, dok su u jugoistočnoj Aziji porasle za 30% u odnosu na prethodnu godinu, što je rekordno visoko u obje regije. Također je zabilježen rekordan broj zapljena metamfetamina prijavljenih iz jugozapadne Azije, koje su se povećale za 50% u 2020. u odnosu na 2019. Ostaje velika nejednakost u dostupnosti farmaceutskih opioida za medicinsku potrošnju. U 2020. bilo je 7500 više doza na milijun stanovnika kontroliranih lijekova protiv bolova u Sjevernoj Americi nego u zapadnoj i središnjoj Africi.

Zone sukoba kao magneti za proizvodnju sintetičkih droga

Ovogodišnje izvješće također naglašava da nezakonita ekonomija droga može cvjetati u situacijama sukoba i gdje je vladavina prava slaba, a zauzvrat može produžiti ili potaknuti sukob. Podaci s Bliskog istoka i jugoistočne Azije sugeriraju da konfliktne situacije mogu djelovati kao magnet za proizvodnju sintetičkih droga, koje se mogu proizvesti bilo gdje. Ovaj učinak može biti veći kada je područje sukoba blizu velikih potrošačkih tržišta. Povijesno gledano, strane u sukobu koristile su drogu za financiranje sukoba i stvaranje prihoda. Svjetsko izvješće o drogama za 2022. također otkriva da sukobi također mogu poremetiti i promijeniti rute trgovine drogom, kao što se dogodilo na Balkanu i nedavno u Ukrajini.

Mogući porast kapaciteta za proizvodnju amfetamina u Ukrajini ako se sukob nastavi

Došlo je do značajnog porasta u broju prijavljenih tajnih laboratorija u Ukrajini, koji je naglo porastao sa 17 demontiranih laboratorija u 2019. na 79 u 2020. 67 od tih laboratorija proizvodilo je amfetamine, što je porast u odnosu na pet u 2019. – najveći broj demontiranih laboratorija prijavljenih u bilo kojoj zemlji 2020.

Utjecaj tržišta droga na okoliš

Tržišta ilegalnih droga, prema Svjetskom izvješću o drogama za 2022., mogu imati utjecaj na okoliš na lokalnoj razini, razini zajednice ili pojedinca. Ključni rezultati uključuju da je ugljični otisak kanabisa u zatvorenom prostoru u prosjeku između 16 i 100 puta veći od otiska kanabisa na otvorenom i da je otisak 1 kilograma kokaina 30 puta veći od otiska zrna kakaovca.

Ostali utjecaji na okoliš uključuju značajno krčenje šuma povezano s ilegalnim uzgojem koke, otpad koji nastaje tijekom proizvodnje sintetičkih droga koji može biti 5-30 puta veći od volumena krajnjeg proizvoda i odlaganje otpada koje može izravno utjecati na tlo, vodu i zrak, kao i organizme, životinje i hranidbeni lanac neizravno.

Praznine u liječenju za žene i razlike u uporabi droga i liječenju

Žene ostaju u manjini među konzumentima droga na globalnoj razini, ali imaju tendenciju povećanja stope konzumacije droga i nastanka poremećaja uzimanja droga brže nego muškarci. Žene sada predstavljaju procijenjenih 45-49% konzumenata amfetamina i nemedicinskih konzumenata farmaceutskih stimulansa, farmaceutskih opioida, sedativa i anksiolitika.

Praznine u liječenju za žene i dalje su velike diljem svijeta. Iako žene predstavljaju gotovo jednu od dvije osobe koje uzimaju amfetamine, one čine samo jednu od pet osoba koje se liječe zbog poremećaja uzimanja amfetamina. Svjetsko izvješće o drogama za 2022. također naglašava širok raspon uloga koje žene ispunjavaju u globalnoj ekonomiji kokaina, uključujući uzgoj koke, prijevoz malih količina droge, prodaju potrošačima i krijumčarenje u zatvore.

Izvornik: https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/world-drug-report-2022.html

Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med. za https://bolnica-vrapce.hr/svjetsko-izvjesce-o-drogama-za-2022/