Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nedavno je uvrstila novu dijagnozu srodnu posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP), nazvanu složeni posttraumatski stresni poremećaj (S-PTSP). Međunarodni tim uz sudjelovanje Sveučilišta u Zürichu sažeo je simptome dugo očekivane nove dijagnoze i izdao smjernice za kliničku procjenu i liječenje.
Jedan od najpoznatijih odgovora na traumu jest posttraumatski stresni poremećaj ili PTSP. Osobe pogođene ovim psihičkim poremećajem obično pate od nametljivih sjećanja ili povratnih sjećanja (engl. flashback) koja ih mogu preplaviti. No međunarodni stručnjaci već su desetljećima svjesni da neke žrtve traume ili osobe koje su preživjele traumu pokazuju širi obrazac psiholoških promjena, najčešće nakon dugotrajnih ili ponavljajućih događaja—kao što su izloženost ratu, seksualnom zlostavljanju, nasilju u obitelji ili mučenju—koji se sada naziva S-PTSP.
Prošireni kriteriji
Mnogi stručnjaci stoga pozivaju na prilagodbu dijagnostičkih zahtjeva za PTSP. Ranije ove godine, SZO je izdala novu verziju svoje Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-11). Izmijenjeni MKB sada uključuje novu dijagnozu za složeni posttraumatski stresni poremećaj (S-PTSP). Novi simptomi — kao što su poremećaji samoorganizacije — dodani su prethodnim simptomima PTSP-a, koji uključuju povratna sjećanja, noćne more, izbjegavanje, socijalno povlačenje i hipervigilantnost. Ključne značajke poremećaja samoorganizacije uključuju pretjerane ili pojačane emocionalne reakcije, osjećaj bezvrijednosti i trajne poteškoće u održavanju odnosa i osjećaju bliskosti s drugima.
Međunarodni tim u kojem je sudjelovalo Sveučilište u Zürichu objavio je studiju u časopisu The Lancet koja detaljno opisuje kako dijagnosticirati složeni PTSP na temelju simptoma pacijenta. Studija opisuje poteškoće koje se mogu pojaviti, različita obilježja bolesti kod djece i adolescenata te dijagnostičke razlike koje je potrebno napraviti za srodne psihičke poremećaje kao što su teška depresija, bipolarni poremećaj, psihoze ili poremećaji ličnosti.
Precizan opis dijagnoze i terapije
„Razrađujemo kako se dijagnoza S-PTSP-a može postaviti u rutinskim situacijama u hitnim medicinskim ustanovama i primjerice, u regijama s nerazvijenim zdravstvenim sustavima“,
kaže prvi autor Andreas Maercker, profesor psihopatologije i kliničke intervencije na Sveučilištu u Zürichu. Studija pokriva najnovija saznanja o biopsihosocijalnim korelatima na temelju sustavnih kriterija odabira. Istraživači su također analizirali bazu dokaza za sve dostupne terapijske studije i razvili smjernice za liječenje S-PTSP-a.
„Ovo je osobito važno obzirom da ne koriste sve zemlje klasifikaciju bolesti Svjetske zdravstvene organizacije. Neke su usvojile DSM-5 klasifikaciju Američkog psihijatrijskog društva, a koja trenutno ne navodi dijagnozu složenog PTSP-a“
objašnjava Maercker, naglašavajući važnost njihove studije.
Izvornik: Maercker A, Cloitre M, Bachem R, i sur. Complex post-traumatic stress disorder. Lancet. 2022;10345(400):60-72
Preveo: Ante Periša, dr. med. za https://bolnica-vrapce.hr/nova-dijagnosticka-kategorija-posttraumatskog-stresnog-poremecaja/