Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) mentalno je zdravlje definirala kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“. Studentska populacija ubraja se u posebno osjetljivu skupinu zbog promjena uvjeta i načina života. Brojni studenti napuštaju sigurnost roditeljskog doma i useljavaju se u studentski dom ili zajedničko kućanstvo s „cimerima“. Moraju se prilagoditi načinu funkcioniranja akademske zajednice i novom načinu učenja koje nosi i veću odgovornost u izvršavanju obaveza. Stoga proces integracije u novu socijalnu i radnu sredinu može biti vrlo izazovan. Dosadašnja saznanja upućuju na to da mnogi mentalni poremećaji imaju začetak upravo u studentskom razdoblju. Pandemija COVID-19 dodatno je otežala zahtjevan proces integracije uvođenjem online nastave, izostankom interakcije uživo s profesorima i vršnjacima i posljedičnom socijalnom izolacijom.
Za održavanje mentalne higijene donosimo vam par savjeta.
1. Budite aktivni
Redovita tjelovježba može pozitivno utjecati na vaše raspoloženje, samopouzdanje, koncentraciju i san. Postoje razne tjelesne aktivnosti u koje se možete uključiti, od šetnje i vožnje biciklom do grupnih aktivnosti poput nogometa i košarke koje su i dobar način za upoznavanje novih ljudi. Stručnjaci preporučuju 30 minuta tjelesne aktivnosti najmanje pet dana u tjednu.
2. Jedite zdravo
Hrana koju jedemo može utjecati na naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti. Važno je imati uravnoteženu prehranu u kojoj je zastupljeno voće, povrće, riba, mliječni proizvodi, orašasti plodovi i sjemenke te mnogo vode. Preporučuje se tri obroka dnevno ili pet manjih međuobroka dan. Pokušajte ograničiti unos kofeinskih, slatkih ili alkoholnih pića te hrane bogate prerađenim mastima.
3. Održavajte higijenu spavanja
Pravilan obrazac spavanja ima mnoge prednosti, ali ga nije uvijek lako održati dok učite. Učenje tijekom noći, a zatim prekomjerno spavanje tijekom dana mogu poremetiti vaš tjelesni sat uzrokujući umor. Odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme uz minimalno 7 sati sna mogu imati pozitivan učinak na raspoloženje i kognitivne sposobnosti.
4. Uključite se, povežite se – Niste sami!
Na studiju ćete upoznati mnogo novih prijatelja, ali važno je održavati kontakt i s ljudima kojima je stalo do vas i koji vas dobro poznaju. Uključite se u rad studentskih udruga i proširite krug poznanika, ali nemojte zaboraviti i prijatelje iz drugih faza života. Ako se osjećate potišteno možda ćete se povući od svoje okoline, ali izolacija može samo pogoršati stanje. Iako se možda brinete da vaši prijatelji neće razumjeti probleme s kojima se suočavate, velika je vjerojatnost da se netko od njih osjeća isto tako i može suosjećati s vama. Nije ni potrebno da razgovarate s njima, samo provođenje kvalitetnog vremena s ljudima do kojih vam je stalo može podići raspoloženje i učiniti da se osjećate manje usamljeno.
5. Pričajte o svojim osjećajima
Razgovaranje o svojim osjećajima s prijateljima ili obitelji nije znak slabosti. Može vam pomoći da se bolje nosite sa stresnim situacijama i izazovima s kojima se susrećete na svom putu. Možete dobiti podršku te tako potaknuti i druge da učine isto.
6. Prihvatite sebe i budite nježni.
Svatko od nas je jedinstven. Neki od nas su dobri u kuhanju, neki su duhoviti, a neki su duša svake zabave. Neki od prijatelja su nam slični, a neki potpuno različiti. I to je OK! Jednom kad prihvatimo da smo svi različiti osjećati ćemo se samopouzdanije i sigurnije u sebe. Samopouzdanje će vas potaknuti da naučite nove vještine, posjetite nova mjesta i steknete nove prijatelje. Važno je također prepoznati i prihvatiti stvari u kojima možda niste dobri, ali i usredotočiti se na one u kojima ste uspješniji.
7. Uzmite pauzu
Svima je ponekad potrebna pauza. Uzmite ”vrijeme za sebe”; skuhajte čaj, pročitajte knjigu ili prošećite. Pauza može trajati 5 minuta, a može i cijeli vikend. Može biti aktivna, ali i pasivna. Svaki dan nakratko ugasite društvene mreže i opustite se. Ako se osjećate preplavljeno obavezama i mislite da si ne možete priuštiti pauzu budite svjesni da će ona dugoročno doprinijeti vašem mentalnom zdravlju i kognitivnim kapacitetima.
8. Uključite u svakodnevnu rutinu ugodne aktivnosti
Ugodne aktivnosti u kojima uživate i uspješni ste mogu vam pomoći u izgradnji samopouzdanja jer imate osjećaj postignuća. Pojedine ugodne aktivnosti pomažu u odvraćanju misli od briga i jačanju koncentracije. Pojedine aktivnosti vam daju priliku da upoznate nove ljude.
9. Optimizirajte raspored
Kad ste preopterećeni fakultetskim obavezama i društvenim aktivnostima pokušajte napraviti fizički raspored u koji ćete uključiti sve što vam je važno, uključujući i „vrijeme za sebe“. Pokušajte se pridržavati rasporeda jer će vam to dati strukturu i veći osjećaj kontrole nad svojim vremenom.
Na kraju, ako se unatoč ovim savjetima ne osjećate dobro, ako ste preplavljeni obavezama i negativnim osjećajima te ne znate kako dalje…Potražite pomoć! Svima je ona ponekad potrebna. I to je u redu! U Gradu Zagrebu postoje mnoge institucije čiji će vam stručnjaci olakšati suočavanje sa svim problemima i omogućiti da iste uspješno prebrodite.