Alzheimerova bolest, kao neurodegenerativna bolest s razornom posljedicom razvoja demencije, pogađa više od trideset milijuna ljudi diljem svijeta te ostaje poremećaj za koji nema lijeka. Ovdje donosimo pet karakteristika koje bi valjalo znati o bolesti.
Što je zapravo Alzheimerova bolest?
Njemački liječnik Alois Alzheimer zaslužan je za prepoznavanje bolesti još 1906. godine, budući da je prvi uočio plakove i snopove u mozgu preminulog pacijenta oboljelog od demencije. Alzheimerova bolest progresivno uništava moždano tkivo, oduzimajući ljudima sposobnost pamćenja i ostavljajući ih pritom dezorijentiranima, a ponekad i potpuno nesposobnima za obavljanje svakodnevnih zadataka. Jedna od specifičnosti također su dramatične promjene raspoloženja i značajni problemi u komunikaciji s drugim ljudima. Upravo je demencija jedan od glavnih uzroka problema s pokretljivošću starijih osoba, koje su na taj način ovisne o pomoći bližnjih.
Brojke
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) više od pedeset pet milijuna ljudi diljem svijeta boluje od demencije, od kojih je najčešća upravo Alzheimerova bolest. Ona predstavlja 60% do 70% slučajeva svih poznatih demencija, odnosno, više od 30 milijuna oboljelih. Budući da očekivani životni vijek postupno raste, prevalencija Alzheimerove bolesti u zemljama nižeg i srednjeg dohotka raste. SZO očekuje da će se broj oboljelih od Alzheimerove bolesti utrostručiti u narednih trideset godina, što će neminovno dovesti do porasta tereta za mnoge obitelji i zdravstveni sustav u cjelini.
Uzroci bolesti
Unatoč tome što je Alzheimerova bolest daleko najčešći oblik demencije, uzroci iste su nedovoljno poznati, kao i faktori i razlozi njezinog napretka. Dva ključna proteina, tau i amiloid-beta, grade zamršene snopove i plakove, poznate pod nazivom agregati, koji dovode do odumiranja moždanih stanica i degeneracije mozga. Još uvijek je nedovoljno poznato što točno uzrokuje njihovu pojavu. U novoj studiji iz 2021. godine, znanstvenici su ustvrdili kako nakupine toksičnih proteina rano dospijevaju u različite dijelove mozga te se zatim progresivno nakupljaju tijekom narednih desetljeća.
Liječenje
Poteškoće u određivanju točnog uzroka nastanka Alzheimerove bolesti, unatoč desetljećima istraživanja, spriječile su razvoj lijekova za navedenu bolest. Najveći napredak u posljednja dva desetljeća dogodio se 2021. godine, kada su Sjedinjene Američke Države odobrile lijek pod nazivom Aduhelm (aducanumab), prvi noviji lijek za liječenje bolesti razvijen u posljednja dva desetljeća, kao i prvi lijek uopće koji sprječava kongitivno propadanje. Međutim, kroz dosadašnje iskustvo pokazalo se kako mu je učinkovitost ograničena te su stajališta liječnika oko njegove djelotvornosti podijeljena.
Rizični čimbenici i prevencija
Prema francuskom Nacionalnom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja (Inserm), glavni čimbenik rizika za razvoj Alzheimerove bolesti jest dob – vjerojatnost da će osoba oboljeti raste nakon 65. godine, a vrlo strmo raste nakon 80. godine života. Dijabetes i arterijska hipertenzija, ako se ne liječe u srednjim godinama, također su povezani s višom prevalencijom bolesti, iako medicinska struka dosad nije uspjela objasniti njihovu točnu povezanost. Sjedilački način života još je jedan od rizičnih čimbenika, kao i razne vrste trauma glave zadobivene npr. u boksu i ragbiju. Čini se da učenje, zadovoljavajuće radno mjesto i aktivan društveni život odgađaju pojavu prvih simptoma bolesti, kao i njihovu težinu, iz razloga što stvaraju “kognitivnu rezervu” koja privremeno nadoknađuje izgubljene moždane stanice, odražavajući time plastičnost mozga i njegovu sposobnost prilagodbe.
Izvornik
Prevela: Adela Klemenčić, dr. med. za https://bolnica-vrapce.hr/pet-znacajki-alzheimerove-bolest-koje-je-dobro-znati/