Nedavna studija Državnog oregonskog sveučilišta (OSU) pokazala je da pacijenti koji su preboljeli COVID-19 imaju otprilike 25% veći rizik od razvoja psihičkog poremećaja četiri mjeseca nakon zaraze, u usporedbi s osobama koje su imale druge vrste zaraznih bolesti dišnog trakta.
Nalazi podupiru prethodna istraživanja o psihičkim poremećajima kod pacijenata nakon COVID-a, iako je sadašnja studija pokazala manji učinak od ranijih studija, kaže koautorica Lauren Chan, studentica poslijediplomskog studija nutricionizma na Visokoj školi za javno zdravstvo i ljudske znanosti OSU.
U ovoj studiji, objavljenoj u World Psychiatry, znanstvenici su koristili podatke iz baze National COVID Cohort Collaborative (N3C) kako bi usporedili 46 610 osoba pozitivnih na COVID-19 s kontrolnim pacijentima kojima je dijagnosticirana druga zarazna bolest dišnog sustava kako bi mogli usporediti kako je COVID specifično utjecao na mentalno zdravlje pacijenata.
Promatrali su stopu psihijatrijskih dijagnoza za dva vremenska razdoblja: od 21 do 120 dana nakon dijagnoze COVID-a kod pacijenata i od 120 do 365 dana nakon dijagnoze, ograničeno na pacijente bez prethodne psihičke bolesti. Istraživači su otkrili da pacijenti s COVID-om imaju 3.8% stopu razvoja psihičkog poremećaja u usporedbi s 3.0% za druge infekcije dišnog trakta. Razlika od 0.8% iznosi oko 25% povećan relativni rizik. Posebno su proučavali anksiozne poremećaje i poremećaje raspoloženja i otkrili neznatno, ali značajno povećanje rizika od anksioznih poremećaja i bez promjene rizika za poremećaje raspoloženja.
Velika veličina uzorka i činjenica da ova skupina podataka pokriva cijeli SAD dali su istraživačima jedinstveni prozor u nuspojave nakon COVID-a, kaže Chan. Rezultati govore o potrebi da pacijenti i pružatelji zdravstvenih usluga budu proaktivniji kada je riječ o rješavanju problema mentalnog zdravlja nakon infekcije COVID-om.
“Za ljude koji su imali COVID, ako osjećate tjeskobu, ako vidite neke promjene u načinu na koji prolazite kroz život s psihijatrijskog stajališta, potpuno je prikladno da potražite pomoć”, kaže Chan. “A ako ste pružatelj skrbi, morate biti na proaktivnoj strani i početi provjeravati ta psihijatrijska stanja, a zatim pratiti te pacijente.”
Kada pacijenti napuste liječničku ordinaciju, ponekad skrb tu prestaje, ali Chan je preporučila da pružatelji usluga razmotre poziv za dva tjedna radi prijave. “Sigurno postoje ljudi koji se bore s ovakvim novim stvarima, a potrebna im je dodatna podrška ili poticaj da potraže pomoć. Ne želim reći da će svaka osoba koja dobije COVID imati ovu vrstu problema, ali ako postanete zabrinuti za sebe ili člana obitelji, to nije nečuveno. Svakako biste trebali potražiti skrb za sebe ili druge.”
U širem kontekstu COVID-a i zdravstvene skrbi u SAD-u, svako povećanje broja ljudi koji traže skrb, posebno psihijatrijsku, dodatno će opteretiti sustav koji je već rastegnut do maksimalnog kapaciteta, kaže Chan.
“Već smo imali poteškoća u pokušaju identificiranja profesionalaca s kojima bismo mogli raditi, a i dalje ćemo imati poteškoća da ljudima pružimo potrebnu skrb. Ako vidimo ovakav porast psihijatrijskih stanja nakon COVID-a, a ljudi ih prepoznaju i pokušavaju potražiti skrb, to predstavlja određenu brigu.”
Izvornik: Coleman B, Casiraghi E, Blau H, i sur. Risk of new-onset psychiatric sequelae of COVID-19 in the early and late post-acute phase. World Psychiatry. 2022 Jun;21(2):319-20.
Prevela: dr. sc. Marta Skelin, dr. med. za https://bolnica-vrapce.hr/zaraza-virusom-covid-19-povecava-rizik-od-psihickih-poremecaja/