Svjetski dan zdravlja obilježavamo svake godine 7. travnja, odlukom Svjetske zdravstvene skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Na taj se dan u cijelom svijetu od 1950. godine organiziraju razna događanja s ciljem stvaranja svijesti o određenoj, prioritetnoj zdravstvenoj temi.
Zdravlje nije samo puka odsutnost bolesti ili slabosti
Zdravlje je široki pojam kojeg je teško definirati i kojeg se može tumačiti na mnogo načina. Iskustvo nam je već pokazalo da se pojam zdravlja ne može shvaćati samo po definiciji “stanje odsutnosti bolesti ili ozljede.” Zdravlje je u većini slučajeva jedno individualno iskustvo vlastitog psihofizičkog stanja. Zato i jest najbolja, poznata definicija Svjetske zdravstvene organizacije koja zdravlje opisuje kao jedno “psihičko, fizičko i socijalno blagostanje, a ne samo puka odsutnost bolesti ili slabosti.”
Takva definicija obuhvatno opisuje ključne faktore utjecaja na subjektivno, kao i objektivno zdravstveno stanje pacijenata. Razdoblje u kojem živimo bilo je obilježeno brojnim izazovima, kako na planu tjelesnog, tako i na planu našeg mentalnog zdravlja. Epidemija bolesti COVID – 19 i potresi unijeli su mnoge promjene u svakodnevnom životu, kao što su promjene u rutini, uvjetima i načinu života, rada i školovanja.
Negativan utjecaj stresa na mentalno i tjelesno zdravlje
Prije svega se važno prisjetiti kako je ovo dugotrajno, ali prolazno razdoblje, no za mnoge vrlo stresno i zahtjevno. Stres može imati negativan utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje, stoga je važno upoznati se sa strategijama koje nas mogu zaštititi od negativnih posljedica. Usmjeravanjem pažnje i aktivnosti na brigu o vlastitom mentalnom zdravlju radimo na održavanju ravnoteže, očuvanju svog mentalnog zdravlja i kvalitete života.
Svjetska zdravstvena organizacija podržava takvo razmišljanje te psihičko zdravlje ne opisuje pukim odsustvom bolesti, već ga definira kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac može iskazati svoje sposobnosti, nositi se sa svakodnevnim životnim stresorima, produktivno raditi i doprinositi vlastitoj zajednici. Prvi korak u stjecanju psihološke otpornosti je oporavak od simptoma koji su nam narušili funkcioniranje te postupno vraćanje na uobičajen način funkcioniranja.
Proces prilagodbe individualno traje dulje ili kraće vrijeme. Simptomi stresnih reakcija mogu biti različiti, a mnogima će zatrebati stručna pomoć u procesu prevladavanja teškoća. Nema strogog kriterija kada je u redu zatražiti stručnu pomoć ili podršku. Važno je da se pobrinemo za sebe i reagiramo kada nam je teško, kada osjećamo da nam su nam pomoć i podrška potrebne. Svakako, preporučamo da se javite za stručnu pomoć kada smetnje traju dugo, uzrokuju patnju i/ili narušavaju svakodnevno funkcioniranje.