U 2022. godini Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) iznijela je podatak kako jedna od osam osoba pati od neke vrste mentalnog poremećaja. U brojkama, to je skoro milijardu osoba! Među poremećajima koji su najzastupljeniji su poremećaji raspoloženja i anksiozni poremećaji. No osim tih težih oblika patnje, ne treba zaboraviti i one uobičajene oblike za koje se ne smatra da su “mentalni poremećaj”, no ljudi itekako pate zbog njih. To su stres na poslu, obiteljski problemi, bolesti, teški gubici, ozljede, starenje, egzistencijalne tjeskobe, nisko samopoštovanje, “sindrom uljeza”, nedostatak životnog usmjerenja… Ovom popisu nema kraja što nam govori da život često nije pravedan i kako je ispunjen lijepim trenucima, tako je obilježen i patnjom. Postavlja se pitanje zašto je tako teško biti sretan?
Ljudski um – vjerni stari kritičar iz prahistorijskog doba
Ako bi se probali vratiti unatrag više od 300.000 godina, vidjeli bi da je život za naše pretke izgledao poprilično drugačije nego danas. Čovjek je tada bio izložen nizu opasnosti od različitih grabežljivaca, ekstremnih vremenskih uvjeta te je bio stalno primoran tragati za sigurnim skloništem i hranom. Kako bi preživio, njegov um je uvijek morao biti na oprezu zbog onoga što bi ga moglo ozlijediti ili ugroziti! A ako um ne bi obavljao svoj posao tako dobro – čovjek bi umro mlad. Taj um omogućio je čovjeku bolje predviđanje i izbjegavanje opasnosti. Kako je vrijeme prolazilo, ljudski um je postajao sve oštriji u detektiranju potencijalne opasnosti. Ako razmišljate sada o vašem umu, on i dan danas to radi. Strepi od nevolje, procjenjuje i prosuđuje sve s čime se susrećete. No u današnje vrijeme, vaš um vas ne upozorava na opasnost od nekog grabežljivca, već na to hoćete li izgubiti posao, hoćete li biti prihvaćeni u novoj sredini, hoćete li se osramotiti kada održavate javni govor ili nešto od milijun uobičajenih briga. Kao rezultat toga često brinemo oko stvari koje se najčešće rijetko i dese. Vaš um je ovdje u ulozi onog vjernog prijatelja koji vas dobronamjerno upozorava na sve što bi se moglo desiti, ali to ne znači da hoće.
Mit o dugotrajnoj sreći – ako nisi sretan, nešto s tobom nije u redu
Mnogi ljudi vjeruju da je sreća naše prirodno stanje. No činjenica je da nas ovaj mit može olako zavesti i dovesti u veću patnju upravo zbog same borbe i traganja za srećom. Ono što je univerzalno za sve ljude jest stalni protok emocija – i ugodnih i neugodnih, koje se tijekom dana neprekidno mijenjaju, ovisno o tome što radimo i što se događa. Stoga na naše emocije, osjećaje i tjelesne doživljaje treba gledati kao na niz vremenskih prilika – stalno fluktuiraju i nikada ne traju vječno. Kao logična posljedica mit o trajnoj sreći, zapadnjačko društvo često ne prihvaća patnju kao sastavni dio ljudskog života. Često se time na ljudsku patnju gleda kao na slabost ili bolest i ljudi se tada često znaju grčevito boriti protiv nje.
Ako niste sretni, normalni ste
Kada upitate ljude što je za njih sreća, mnogi od njih će vam spomenuti onaj osjećaj ugode za kojim većina nas vapi. Svi uživamo u ugodnim osjećajima i nije čudo što često tragamo za njima. No osjećaji ugode su prolazni i ne traju dugo. Kako dođu, tako i odu. A život proveden u potrazi za tom ugodom dugoročno stvara nezadovoljstvo. Mnoga istraživanja ukazuju da zapravo što više težimo toj ugodi i izbjegavamo neugodne emocije i bol, to je i veća vjerojatnost da ćemo biti nezadovoljni životom i na kraju opet patiti.
Druga varijanta sreće znači živjeti smislen život obogaćen vama vrijednim iskustvima. Kada shvatimo za što se želimo zauzimati u životu te se u skladu s tim vrijednostima i ponašamo, tada možemo doživjeti život ispunjen smislom. I kada svoj život živimo na takav način možemo doživjeti mnogo ugodnih emocija, a imat ćemo i mnogo onih teških poput žalosti i tjeskobe. No orijentiranje na nama bitne vrijednosti može nas pogurati da živimo onakav autentičan život kakav doista želimo.
Na primjeru će biti objašnjeno što se pod ovim zadnjim misli: Matija je u potrazi za novim poslom i trenutno mu se nude dvije mogućnosti: vratiti se na stari posao gdje će dobiti veću plaću, ali će raditi posao koji ne voli u lošoj radnoj okolini ili prihvatiti novi posao s nižom plaćom, ali zanimljivijim poslom i boljom radnom okolinom. Iako bi na primjer prva ponuda svakako bila financijski primamljivija i mogli bi pomisliti kako je to sigurnija opcija, ako znamo da je Matiji važno da želi stvarno raditi smislen i dobar posao te želi imati dobre odnose na poslu, za njega autentičan izbor bilo bi odabrati drugi posao. Moguće je da će Matija ponekad isto doživjeti neugodne emocije i na ovom drugom poslu, ili neće imati istu financijsku slobodu kao i na prijašnjem poslu, ali će živjeti kvalitetniji i ispunjeniji posao. A ako bi odabrao prvi posao, možda bi bio financijski stabilniji i upoznati sa starim poslom, no s vremenom bi doživljavao sve veću patnju jer ne živi u skladu sa svojim vrijednostima.
Činjenica je da je život često nepravedan i živjeti dobar život ne znači da se vam loše stvari neće dešavati. No ako niste sretni 0-24, to ne znači da nešto s vama nije u redu. To samo znači da ste ljudsko biće. U tom vrtlogu života možete odabrati što je za vas važno? Odnos s roditeljima, prijateljima, biti dobar partner/ica, raditi dobar posao, biti dobar prijatelj/ica, pomagati ljudima, usvajati nova znanja i vještine… Uzmite si vremena i razmislite o stvarima koje su vama važne i zašto su vam važne? Hoće li one ispuniti vaš život ili će vam samo nakratko ga poboljšati? Vodite se time da živite smislen i vama vrijedan život.