Zdrava Glava

Očuvanje mentalnog zdravlja
Grad Zagreb

Srednjoškolke

Polazak u srednju školu smatra se jednim od značajnih, ali i stresnijih događaja u životu mladog čovjeka. Prije samog početka nastave u glavi budućeg srednjoškolca pojavljuje se niz pitanja kao što su:

  • Jesam li odabrao dobru školu?
  • Kakvo će biti novo društvo?
  • Hoće li me prihvatiti?
  • Hoću li se snaći u gradu i doći na vrijeme u školu?
  • Kakav će biti moj uspjeh?

Takva i slična pitanja muče budućeg srednjoškolca od dana završetka osnovne škole. Važno je znati da neće sva djeca na jednaki način doživjeti rastanak s osnovnom školom. Nekima će pozdrav s prijateljima i profesorima biti teži, nego drugima dok će onima koji se nisu dobro osjećali u dosadašnjoj sredini polazak u srednju školu biti svojevrsno olakšanje.

  1. Jesam li odabrao dobru školu?

Vrlo mali broj učenika na kraju osnovne škole ima jasnu sliku o tome koju srednju školu želi upisati. Uglavnom su roditelji ti koji svojim savjetima i životnim iskustvom usmjeravaju djecu pri odabiru srednje škole. Roditelji ponekad, u najboljoj namjeri, mogu usmjeriti djecu u posve krivom pravcu i to je važno izbjeći. U praksi nerijetko susrećemo djecu koja su upisala srednju školu jer su roditelji smatrali da je to za njih najbolje, jer su imali ideju da će se tako brže i lakše zaposliti ili biti dobro plaćeni za budući posao. Nije dobro da se roditelji (i djeca) vode isključivo ovim motivima, zaboravljajući osobnost djeteta. Ima li smisla upisati dijete u medicinsku školu, ukoliko ono ne može podnijeti pogled na rane, krv i sl.?  Ili upisati ga u srednju školu za koju nema nikakav interes jer roditelji imaju vlastitu tvrtku i žele da dijete nastavi uhodan posao? Naravno da nema smisla. Roditelji su često u zabludi kada misle da će dijete do kraja školovanja promijeniti mišljenje ili zavoljeti zanimanje koje mu se sada nimalo ne sviđa. Jednako je pogrešno potaknuti dijete da upisuje gimnaziju jer roditelji smatraju da je to jedina škola koja garantira upis na fakultet, a da pri tome zanemare sposobnosti djeteta ili njegovu želju za odabirom druge vrste obrazovanja.

  1. Kakvo će biti novo društvo?

Ukoliko u srednju školu ide bar netko od prijatelja iz razreda ili  iz same osnovne škole, djetetu to može biti olakšavajući faktor jer mu pruža osjećaj sigurnosti i kontrole. Najveći izazov djeci je upoznavanje ostalih vršnjaka, osobito onoj djeci koja su po prirodi nesigurnija ili povučenija. Ohrabrite ih i pokušajte im osvijestiti kako će i drugi učenici biti u istoj situaciji te samim tim spremni za nova upoznavanja i druženja. Također je važno napomenuti djetetu da polazak u srednju školu ne znači trajni gubitak prijatelja iz osnovne škole, već to treba shvatiti kao priliku da stekne veći broj prijatelja.

  1. Hoće li me prihvatiti?

Često se dogodi da se djeca neočekivano brzo prilagode novoj sredini i da se u njoj osjećaju bolje, nego u osnovnoj školi. Jednostavno se nađu u društvu vršnjaka sličnih interesa, što ne čudi jer su odabrali istu srednju školu. Neka djeca pak odlazak iz osnovne škole dožive kao bijeg od loših iskustava, osobito ako su bila izložena izrugivanju vršnjaka te se relativno brzo i lako priviknu na novu sredinu. Međutim, ukoliko izostane pozitivan stav i dijete je nezadovoljno, potrebno je porazgovarati s njim i pružiti mu podršku. Adolescenti često nisu spremni za otvoreni razgovor pa pokušajte o temama koje ih muče razgovarati u opuštenijim situacijama. Budite opušteni i iskreno znatiželjni u tim razgovorima jer će tada vaš adolescent biti slobodan izreći i stavove drukčije od vaših, podijeliti s vama svoje strahove, nedoumice, nova iskustva i dojmove. Ukoliko procijenite da ste iscrpili svoja znanja ili imate dojam da dijete ne prihvaća ono što mu govorite, razmislite o pomoći školskog psihologa. Svaki novi veliki korak u životu je težak, posebice djeci, te im stoga ne smijemo uskratiti podršku i pomoć.

  1. Hoću li se snaći u gradu i hoću li doći na vrijeme u školu?

Razdoblje adolescencije je razdoblje povećane želje za samostalnošću i odgovornošću. Usprkos ranijim strahovima većina djece se počinje dobro snalaziti u gradu, a to im daje osjećaj odraslosti i samostalnosti. Važno je da im u početku pomognete oko organizacije (kako doći do škole, koliko vremena je potrebno za putovanje…), tražite da ranije odlaze na spavanje jer se i ranije bude i napravite dogovore oko vremena kada se prestaju koristiti „ekrani“. Mladi danas provode puno vremena pred različitim ekranima, a posljedica toga je nedostatak sna, fizička iscrpljenost i manjak koncentracije. Ukoliko postoji mogućnost, za dijete može biti olakšavajući faktor i zajedničko putovanje s prijateljem do škole.

  1. Kakav će biti moj uspjeh?

Promjene koje izaziva polazak u srednju školu mogu dovesti do različitih poteškoća, među kojima su najčešće ocjene. Srednja škola je sama po sebi zahtjevnija od osnovne, a djeca prolaze kroz prilagodbu, tako da je opravdano očekivati nešto lošiji školski uspjeh. U takvim je situacijama bitno da roditelji ne osuđuju djecu i ostave dovoljno vremena djetetu da se prilagodi promjenama i novom načinu izvršavanja obveza. Budite u kontaktu s razrednikom, ukoliko je potrebno osigurajte im pomoć oko učenja i svladavanja gradiva iz pojedinih predmeta. Ipak, budite svjesni da većina učenika polaskom u srednju školu ima lošiji uspjeh, nego je to bilo tijekom osnovne škole.

I na kraju roditelji…

Polazak djeteta u srednju školu i za vas je velika promjena. Vaša uloga tijekom srednjoškolskog obrazovanja djeteta bit će sigurno drugačija, nego u osnovnoj školi. Razgovarajte o tome s drugim roditeljima, pogotovo ako su već imali slično iskustvo. Bit će vam lakše kada saznate da većini djece u početku bude teško, ali se priviknu do kraja prve školske godine. Nemojte se iznenaditi ako vaše dijete ne želi da budete previše prisutno u srednjoj školi, iako mu to nije smetalo u osnovnoj. Zapamtite da je djetetu i dalje potrebna vaša podrška i da je to dio procesa razvijanja veće samostalnosti.

 


Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”

Autori: mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica, mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja i mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica