Ratna kriza u Ukrajini kojoj svjedočimo putem medija mnoge je ispunila osjećajima nesigurnosti i bespomoćnosti te strahom od nasilja. Slike ratnog razaranja mogu potaknuti pojavu osjećaja tjeskobe, ugroze, ljutnje, bespomoćnosti, tuge i iscrpljenosti, poteškoće sa spavanjem, probleme s koncentracijom, rastresenost, potrebu za socijalnom izolacijom, strah od boravljenja na otvorenim prostorima ili javnim mjestima, rezigniranost, kao i prateće somatske simptome (poput glavobolje, drhtanja, probavnih smetnji, lupanja srca, kožnih osipa).

Krizne situacije ne predstavljaju samo značajnu promjenu od naših ustaljenih životnih okolnosti već i suočenje s direktnom ili indirektnom ugrozom naše sigurnosti ili života, kao i naših bliskih osoba. Sadašnja se kriza javila nakon dvogodišnje globalne ugroze uslijed pandemije COVID-19. Dugotrajna izloženost takvim situacijama može dovesti do iscrpljivanja emocionalnih kapaciteta pa i manjka empatije za druge. Isto tako, kod dijela osoba koje su iskusile stradanja u Domovinskom ratu moguće je ponovno proživljavanje sjećanja i osjećanja koja su iskusili u to vrijeme. Sve su to očekivane reakcije u ratnoj krizi koja nas je zadesila paralelno s pandemijom COVID-19.

Pojava navedenih osjećaja i smetnji očekivana je u takvim okolnostima. Nošenje sa stresnim situacijama zahtijeva od nas prilagodbu i pronalaženje primjerenih strategija, a važno je izbjeći neprimjerene strategije kao što mogu biti pojačana konzumacija duhanskih proizvoda, alkohola, psihoaktivnih tvari kao i samoinicijativno korištenje lijekova za smirenje ili povećanje doza već propisanih lijekova.

Osjećaji koji vam se mogu javiti:

ISCRPLJENJE EMOCIONALNE REZERVE: Posljednje dvije godine zahtijevale su mnogo adaptacija na stres. Prilagodba uključuje i tjelesne reakcije prilikom čega dolazi do povećanog lučenja adrenalina i povećanja alertnosti kako bismo se uspješnije nosili s nadolazećim stresorima. No, dugotrajna izloženost može dovesti do osjećaja da je vaše tijelo poput ispražnjene baterije zbog čega se sve teže nosite s novim stresorima. Strategije koje su vam pomagale u nošenju s pandemijom, mogu i sada biti korisne.

BESPOMOĆNOST: Koliko god želimo okončanje nasilja, malo toga možemo učiniti što će izravno utjecati na promjenu i ishod sukoba. Osjećaj bespomoćnosti može nam otežati nošenje s tragedijama kojima svjedočimo. No, anksioznost može biti konstruktivna ako nas potakne na aktivnost. Ono što možemo jest prikupljati pomoć, volontirati, potražiti pomoć i podršku od strane službi za mentalno zdravlje.

NEIZVJESNOST: Šok zbog početka rata može stvoriti osjećaj neizvjesnosti i nesigurnosti. Način nošenja s neizvjesnim situacijama je individualan. Netko će izbjegavati informacije i teme o ratnoj krizi, dok će drugi pronaći utjehu u što boljoj informiranosti. Razumijevanja događaja može biti produktivan način nošenja s neizvjesnosti, no ako previše vremena provodite čitajući vijesti i ne možete se fokusirati na druge životne aktivnosti, potrebno je ograničiti vrijeme koje izdvajate na informiranje o ratnom konfliktu.

EMPATIJA: Empatija je razlog zbog kojeg osjećate strah, strepnju, bol zbog stradanja drugih kojem svjedočite. Esencija naše humanosti jest brinuti i biti tu za druge, no takvi osjećaji mogu nas ponekad i preplaviti. Protekle dvije godine pandemije možda su čak iscrpili naše kapacitete za suosjećanje i ostavile nas emocionalno „praznima“. Stoga je važno povremeno prebaciti fokus na druge aktivnosti u životu.

PRETHODNA ŽIVOTNA ISKUSTVA: Mnogi stanovnici i stanovnice naše zemlje gledajući ratna razaranja ponovno se prisjećaju vlastitih proživljenih ratnih stradanja u Domovinskom ratu. Isto tako osobe koji sami potječu ili imaju u Ukrajini obitelj, prijatelje, kolege mogu osjećati visok stupanj emocionalne patnje i boli. Budite pažljivi, brižni i strpljivi prema sebi i svojim bližnjima kada ste izloženi slikama ratnih stradanja i razgovoru o njima kako biste izbjegli retraumatizaciju.

Što možemo činiti u kriznim situacijama kako bismo se pobrinuli o svome mentalnom zdravlju?

1. Usmjerite se na redovite aktivnosti i kratkoročne ciljeve. U razdobljima krize izbjegavajte donošenje naglih i velikih životnih odluka i promjena. Ovo posebno vrijedi ako se osjećate pod stresom, to jest ako ste emocionalno uznemireni i ne osjećate se psihološki stabilno.
2. Informirajte se iz provjerenih i pouzdanih izvora informiranja. Ograničite vrijeme koje provodite informirajući se o ratnim zbivanjima preko TV-a, interneta, radija i društvenih mreža. Vodite računa da vaša djeca nisu izložena posebno traumatizirajućim ratnim slikama i uznemirujućem sadržaju.
3. Nastojte se baviti uobičajenim aktivnostima i aktivnostima koje volite. Čuvajte svoju svakodnevnu životnu rutinu i njegujte aktivnosti koje vas zanimaju. Također, nastojte održavati svoju radnu ili akademsku rutinu ukoliko ste učenik/učenica ili student/studentica. Izdvojite vrijeme za svoje hobije.
4. Povežite se s obitelji, prijateljima i osobama koje percipirate kao podršku. Podijelite s njima svoje osjećaje. Svi smo izloženi globalnoj ratnoj krizi i pandemiji te svatko ovu krizu proživljava na svoj način. Uključite se u volontiranje i pomaganje.
5. Nastojte održati i njegovati zdrave životne stilove. Osigurajte si dovoljno sna, redovite i zdrave obroke. Provodite vrijeme u prirodi, šetajte i bavite se sportom, ovisno o svojim mogućnostima.
6. Izbjegavajte sva rizična i štetna ponašanja kao što su konzumacija alkohola, duhanskih proizvoda, droga, uzimanje lijekova na svoju ruku.
7. Izdvojite vrijeme za prakticiranje tehnika relaksacije poput vježbi disanja, slušanje umirujuće glazbe, progresivne mišićne relaksacije, meditacije.
8. Ako je potrebno, potražite pomoć stručnog osoblja u području mentalnog zdravlja, kao što su psihijatri ili psiholozi.

Više informacija i savjeta o tome kako se nositi s kriznim okolnostima možete pronaći na web stranici Klinike za psihijatriju Vrapče koji su nastali u sklopu projekta „Zajedno smo snažniji“, a obuhvaćaju edukativna predavanja, vježbe relaksacije, mindfulness, i mnoge korisne infografike. Više pronađite na poveznici: https://bolnica-vrapce.hr/covid-19-zajedno-smo-snazniji/

Ako osjetite da su smetnje koje osjećate nadilaze vaše kapacitete za nošenje s njima, da niste u stanju udovoljavati svakodnevnim životnim obavezama ili da je vaša kvaliteta života zbog toga narušena na raspolaganju vam stoji naša dežurna ambulanta za hitna stanja od 0:00 do 24:00 sata.

Ambulantno se uz uputnicu možete naručiti specijalistima psihijatrije i kliničkim psiholozima preko Jedinice za centralno naručivanje Klinike za psihijatriju Vrapče:

• putem e mail adrese: narucivanje@bolnica-vrapce.hr ili
• na broj telefona Jedinice za centralno naručivanje: 01/3713-270 od 12:00 do 15:00 sati.

Pružamo i mogućnost različitih oblika psihoterapijskog tretmana pri Zavodu za psihoterapiju. Oni se odnose na mogućnost ambulantnih individualnih i grupnih tretmana, kao i specijaliziranih grupnih terapija u sklopu različitih programa kao što su Antistres program i Dnevne bolnice koji su u vrijeme pandemije dostupni i online (Dnevna bolnice za anksiozne, psihosomatske i neurotske poremećaje, Dnevna bolnica za anksiozne poremećaje mladih).

Naručiti se možete:

• putem e mail adrese: dnevna.psihoterapija@bolnica-vrapce.hr ili
• na brojeve telefona: 01/3713 – 206, 01/3713 – 298 i 01/3713 – 258.

U slučaju nesanice, poremećaja spavanja i budnosti možete se naručiti u Zavod za psihofiziologiju od 13:00 do 15:00 sati (svaki radni dan osim četvrtkom):

• putem e mail adrese: eeg.otp.vrapce@gmail.com ili
• na broj telefona 01/3780-714, a za cjelonoćna snimanja na broj telefona 01/3780-711.

Pobrinite se za sebe, a mi ćemo vam u tome biti podrška!

 

Autor teksta: Klinika za psihijatriju Vrapče

Preneseno s: https://bolnica-vrapce.hr/kako-sacuvati-mentalno-zdravlje-za-vrijeme-ratne-krize/