Zdrava Glava

Očuvanje mentalnog zdravlja
Grad Zagreb

Razvoj slike o sebi počinje oko treće godine života. Brojna istraživanja dokazuju kako ključnu ulogu u razvoju samopoštovanja i samopouzdanja ima atmosfera u obiteljskom domu, roditeljski odgojni stilovi i neposredna socijalna okolina. Samopoštovanje označava stav o vlastitoj vrijednosti i o samome sebi, dok samopouzdanje govori o našoj vjeri u sebe, o našim sposobnostima i vještinama. Samopouzdanje proizlazi iz samopoštovanja.

U najranijoj dobi djeca će bez razmišljanja prihvatiti mišljenja koja o njima imaju značajni odrasli i doživljavati ih kao svoja. Ako roditelji djetetu šalju poruku „ti to možeš učiniti” ili „učini najbolje što možeš” dijete razvija osjećaj samopouzdanja i produktivnosti. Roditeljski odnos prema djetetu koji je brižan, topao, pun ljubavi, prihvaćanja, dosljedan i pravedan, kojim se uvažavaju djetetova prava i mišljenja, rezultirat će pozitivnom slikom o sebi i osjećajem kompetentnosti.

Roditelji vode dijete za ruku

S druge strane, postoje i određene roditeljske pogreške koje utječu na razvoj loše slike o sebi i niskog samopouzdanja. Ukoliko roditelj djetetu ne omogućuje istraživanje okoline temeljem pokušaja i pogrešaka, kod djece se može pojaviti osjećaj srama. Kada se djetetu upućuju poruke o tome da je lijeno, neuredno, loše… ono će zaista u to povjerovati i početi se ponašati u skladu s porukama koje dobiva. Poruke kao što su „ti nikada ništa ne znaš” ili „ti to ne možeš dobro napraviti” izazivaju sumnju u sebe i vlastite sposobnosti te stvaraju osjećaj manje vrijednosti.

U dobi od četiri do pet godina kod djece započinje natjecateljski karakter, te odobravanje od strane vršnjaka postaje važan izraz samopoštovanja. Ulaskom u srednje djetinjstvo (od 6. do 12. godine života) mijenjaju se osjećaji djece prema njima samima. Slika o sebi postaje sve složenija te djeca počinju shvaćati da imaju jedinstvene kvalitete. Postaju svjesni toga kakvi su, svjesni su svojih vrijednosti i kvaliteta i  dolazi do vrednovanja sebe u odnosu na vršnjake. Prepoznaju vlastite jake strane i slabosti.
Odgoj ima veliku ulogu u razvoju samopoštovanja.

Visoko samopoštovanje imaju djeca čiji roditelji:

  • odgajaju djecu s ljubavlju i poštovanjem
  • prihvaćaju djecu
  • postavljaju razumna pravila i očekivanja
  • dosljedni su u svojim postupcima
  • ne ismijavaju, ne ponižavaju i ne kažnjavaju fizički djecu
  • pokazuju kako vjeruju u djetetovu sposobnost i dobrotu.

Sve suprotno od toga za posljedicu će imati razvoj loše slike o sebi i niskog samopouzdanja kod djeteta.
Postoje različiti načini na koje možemo prepoznati kakva je djetetova slika o sebi.

Djeca s niskim samopouzdanjem i lošom slikom o sebi često se ponašanju na sljedeći način:

  • imaju naglašenu potrebu da stalno pobjeđuju u igrama
  • pretjerano su samokritična ili pak sklona pretjeranom hvalisanju kojom skrivaju nesigurnost
  • sklona su davanju novaca, slatkiša i igračaka drugoj djeci kako bi im se svidjela
  • stalno žele ugađati drugima
  • privlače pažnju neodgovarajućim ponašanjima
  • povučena su ili sramežljiva
  • plačljiva su i pretjerano se ispričavaju za sve što naprave
  • strah ih je okušati se u novim aktivnostima
  • osjećaju nepovjerenje prema ljudima
  • nemaju sigurnost i sposobnost reći „ne” i teško donese samostalne odluke.

Djeca koja imaju pozitivnu sliku o sebi najčešće se ponašaju na sljedeći način:

  • lako sklapaju prijateljstva
  • mogu se zabaviti sama i u društvu druge djece
  • pokazuju zanimanje za nove aktivnosti
  • uspješno surađuju s vršnjacima i odraslima
  • razgovaraju s drugima bez poteškoća
  • slijede pravila prikladna za njihovu dob i znaju kontrolirati svoje ponašanje
  • znaju donositi odluke
  • kreativna su i sigurna u svoje sposobnosti
  • zadovoljna su svojim radom i očekuju uspjeh
  • sretna su i puna energije.

Djeca kod kojih su roditelji svojim odgojnim stilom postigli visoku razinu samopoštovanja, lakše savladavaju životne izazove i zrelije rješavaju konflikte, što je posebno značajno u doba njihove adolescencije.

 


Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”

Autori: mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica, mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja i mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica