Nova studija o smrtnosti od namjernog predoziranja drogom, ili samoubojstvima zbog predoziranja lijekom ili drogom, otkriva sveukupni pad broja posljednjih godina u SAD-u, ali porast kod mladih osoba u dobi od 15-24 godine, starijih osoba u dobi od 75-84 godine, i ne-Hispanjolki crnkinja. Studija objavljena u American Journal of Psychiatry također otkriva da žene konzistentno češće umiru od muškaraca zbog namjernog predoziranja drogom, s najvišom stopom kod žena u dobi od 45 do 64 godine. Osim toga, čini se da su čimbenici poput doba godine, duljine dana i dana u tjednu povezani sa stopom smrtnosti od namjernog predoziranja.

Gotovo 92 000 ljudi umrlo je od predoziranja drogom u SAD-u 2020. To predstavlja najveći porast ikada zabilježen u kalendarskoj godini i odražava gotovo peterostruko povećanje stope smrtnosti zbog predoziranja od 1999. godine. Otprilike 5% do 7% ovih smrti zbog predoziranja bilježe se kao namjerne. Budući da je teško odrediti jesu li smrti zbog predoziranja namjerne, stvarne brojke su vjerojatno čak i veće. Mnogi ljudi koji imaju poremećaj uzimanja droga također razvijaju druge psihičke bolesti, poput poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja, koji su neovisno povezani s povećanim rizikom od samoubojstva. Osim toga, mnogim osobama s dijagnozom drugih psihičkih bolesti često se dijagnosticira poremećaj uzimanja psihoaktivnih tvari, naglašavajući potrebu za holističkim rješavanjem supostojećih psihičkih poremećaja.

“Razlika između slučajnog i namjernog predoziranja ima važne kliničke implikacije, jer moramo implementirati strategije za prevenciju i jednog i drugog”, kaže dr. Nora Volkow, ravnateljica NIDA-e. “Da bismo to učinili, potrebno je napraviti probir na suicidalnost među pojedincima koji koriste opioide ili druge droge, te pružiti liječenje i podršku onima kojima je to potrebno, kako za psihičke bolesti tako i za poremećaje uzimanja droga.”

Još ne znamo puno o tome tko je u najvećoj opasnosti od samoubojstva zbog predoziranja drogom i je li se to promijenilo posljednjih godina. Aktualna studija rješava ovaj nedostatak analizom podataka od 2001. do 2019. iz Nacionalnog sustava vitalnih statistika Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, koji pruža podatke o višestrukim uzrocima smrti (uključujući smrt zbog predoziranja drogom) na temelju smrtovnica stanovnika SAD-a.

Istraživači su se usredotočili na podatke vezane za smrtne slučajeve od predoziranja koji su klasificirani kao namjerni. Analizirali su ih prema spolu, dobi i rasi/etničkoj pripadnosti, kao i prema mjesecu u godini i danu u tjednu kada je došlo do predoziranja, kako bi razumjeli karakteristike ovih čimbenika. U ovoj studiji praćen je broj smrtnih slučajeva na 100 000 osoba kako bi se omogućile dosljedne usporedbe u odnosu na izmjenu populacije tijekom određenog vremena.

Unatoč velikom porastu smrtnih slučajeva zbog predoziranja, studija je pokazala da su se smrtni slučajevi namjernih predoziranja općenito smanjili posljednjih godina. Kod žena je to smanjenje s 1.7 na 1.5 na 100.000 osoba (između 2015.-2019.), a kod muškaraca s 1.6 na 1.2 na 100 000 osoba (između 2012.-2019.). Stope namjernog predoziranja općenito su bile veće u žena nego u muškaraca. U svakoj analiziranoj godini, žene u dobi od 45 do 64 godine imale su najveću stopu namjernog predoziranja.

Istraživači su pritom otkrili kako namjerne smrti od predoziranja drogom u određenim populacijskim podskupinama rastu. Posebno su se stope povećale među:

• mladićima od 15 do 24 godine (s 0.6 na 100.000 ljudi u 2015. na 0.8 u 2019.)
• mladim ženama u dobi od 15 do 24 godine (s 0.6 na 100.000 ljudi u 2014. na 1.0 u 2019.)
• starijim muškarcima u dobi od 75 do 84 godine (s 0.7 na 100 000 ljudi u 2001. na 1.6 u 2019.)
• starijim ženama u dobi od 75 do 84 godine (s 0.8 na 100.000 ljudi u 2001. na 1.7 u 2019.), i
• ne-Hispanjolkama crnkinjama (s 0.4 na 100 000 ljudi u 2013. na 0.7 u 2019.).

Znanstvenici su također istraživali kojim će se danima u tjednu i mjesecima u godini smrtni slučajevi zbog predoziranja najčešće dogoditi. Otkrili su da su stope namjernog predoziranja bile najveće ponedjeljkom, a najniže vikendom (od petka do nedjelje). Istraživači su istaknuli da društveni čimbenici, kao što su povećane društvene interakcije tijekom vikenda ili nevoljkost da se započne radni tjedan, mogu doprinijeti varijabilnosti.

Stope namjernog predoziranja također su varirale po mjesecu, pri čemu su najniže stope zabilježene u prosincu, a najviše u kasno proljeće i ljeto. Ovi nalazi u skladu su s prethodnim opažanjima sezonskih varijacija glede suicidalnog rizika. Autori su postavili neke teorije koje bi mogle pomoći objasniti ovaj obrazac, napominjući da i društveni i biološki čimbenici mogu igrati ulogu u tim fluktuacijama. Na primjer, niske stope u prosincu mogu biti povezane s pozitivnijim raspoloženjem i većom nadom tijekom blagdanske sezone. Nadalje, primijetili su da povećanje rizika od namjernog predoziranja s duljim dnevnim satima od svibnja do kolovoza može biti povezano sa sezonskim promjenama u dostupnosti molekula zvanih µ-opioidni receptori u mozgu. Ovi opioidni receptori utječu na raspoloženje i ponašanje te su mete opioidnih droga, najčešćih tvari identificiranih u namjernim smrtnim slučajevima od predoziranja.

“Ovo istraživanje naglašava važnost vanjskih struktura podrške i okolišnih čimbenika u određivanju suicidalnog rizika neke osobe”, kaže dr. Emily Einstein, jedna od autorica studije. “Rizik od namjernog predoziranja, kao i suicidalni rizik općenito, nisu statični. Ključno je da to kliničari imaju na umu, jer će možda morati često, a ne jednokratno procjenjivati suicidalni rizik. Također je to važno za prijatelje i članove obitelji osoba kod kojih postoji povećan suicidalni rizik, kao i za same osobe, kako bi bili svjesni najvećeg rizičnog razdoblja i potražili pomoć kada je to potrebno.”

Izvornik: Han B, Compton WM, Einstein EB, Cotto J, Hobin JA, Stein JB, Volkow ND. Intentional Drug Overdose Deaths in the United States. Am J Psychiatry. 2022 Feb;179(2):163-165. doi: 10.1176/appi.ajp.2021.21060604.

Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med. za https://bolnica-vrapce.hr/porast-broja-samoubojstava-medu-mladima-i-starijima/