Pušenje duhana danas smatramo jednim od značajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Zbog ovisničke prirode nikotina nužno je razviti farmakološke i psihoterapijske tretmane radi liječenja ovisnosti o nikotinu. Pokazalo se da za prestanak pušenja mogu biti učinkovite kratkotrajne terapijske intervencije, poput savjeta liječnika, ali su još učinkovitije intenzivne bihevioralne intervencije, primjerice grupna terapija koja je pokazala najbolje rezultate.

Želite prestati pušiti? Uključite se u “Školu nepušenja”.

Škola nepušenja zasniva se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja. Temeljni program škole traje pet dana, a u okviru tog uvodnog programa nastoji se pomoći polaznicima da prestanu pušiti. Cilj programa je omogućiti zainteresiranim pušačima koji žele prestati pušiti profesionalnu pomoć u Školi nepušenja. Korisnici ovog programa su pušači koji su motivirani za prestanak pušenja, a zainteresirani su za stručnu pomoć u obliku grupne terapije. Samo čvrsta odluka da osoba uživa u prednostima nepušenja može mu pomoći na putu da postane i ostane nepušač. Sve informacije o Školi nepušenja zainteresirani mogu dobiti pozivom na broj telefona Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti 01 3830 066.

„Breathe Free Plan to Stop Smoking“ poznati je američki program u 15 koraka do nepušenja – oni moraju biti jednostavni, razumljivi, lako primjenjivi i učinkoviti:

1. Odaberite prednost nepušenja koje su vam najvažnije – fizičke prednosti (bolji osjećaj okusa i mirisa, prestanak kašlja i upala, normalizacija krvnog tlaka…. ), poboljšanje ukupnog zdravlja, društvene prednosti (više vremena za obitelj, posao, prijatelje, ne smetanje drugim osobama s pušenjem, zadobivanje naklonosti obitelji i prijatelja; kuća, automobil i auto odišu svježinom….), emocionalne prednosti (osoba nema osjećaj krivnje, raste osjećaj sreće i zadovoljstva, osoba se ukupno bolje osjeća, raste samopouzdanje i samopoštovanje…), financijske prednosti.
2. Odredite datum prestanka pušenja.
3. Tjelesno se pripremite za prestanak pušenja.
4. Naravno, potrebna je i psihička priprema.
5. Planirajte nagradu koje će vas motivirati da ustrajete.
6. Promatrajte nepušače i oponašajte ih.
7. Prestanite pušiti uz mali obred.
8. Unosite više tekućine, prvenstveno vodu, prirodne sokove, pripazite na prehranu, izbjegavajte „grickalice“, odaberite radije mrkvicu, celer, voće…
9. Pronađite vrijeme za odmor i opuštanje.
10. Probudite sposobnost maštanja (usmjerite se na pozitivne misli i sadržaje).
11. Koristite duhovnu snagu.
12. Na smanjivanje žudnje za pušenjem može utjecati npr. tuširanje.
13. Ako ste posrnuli i ponovo zapalili cigaretu, nemojte odustati, već krenite ispočetka (recidiv je dio terapijskog procesa i treba ga analizirati).
14. Ne zaboravite dvostruku pobjedu (za sebe i za druge).
15. Osjećajte se dobro zbog samog sebe.

Svakako bi trebalo obratiti pažnju na simptome apstinencije koji se javljaju između 24 i 36 sati i obično su prisutni oko tjedan dana od prestanka pušenja, može biti i iznimno i duže – fizički simptomi. Psihološki simptomi traju od mjesec dana do godinu. Neki pušači nastavljaju pušiti kako bi izbjegli simptome apstinencije – napetost, nervozu, nesanicu, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, glavobolju, pojačan apetit, probleme s probavom, uz jaku žudnju za pušenjem. Taj osjećaj jake žudnje traje dvije do tri minute i nakon toga prolazi.

Nakon preboljenog akutnog infarkta miokarda ili osobe koje boluju od kronične opstruktivne bolesti (KOPB), karcinoma usne šupljine, grla, jednjaka i drugih medicinskih posljedica pušenja – ipak se 50% ponovo vrati pušenju. Oko 1/3 pojedinaca koji eksperimentiraju s cigaretama postaju redoviti pušači. Ovisnost o nikotinu je teška ovisnost s malom stopom pušača koji pokušavajući prestati pušiti te trajno uspiju. Oko 2/3 pušača bi željelo prestati pušiti, 1/3 to i pokušava svake godine, ali manje od njih 3% uspije.

Što se tiče farmakološkog tretmana ovisnosti o nikotinu potrebno je samo u rjeđim slučajevima i to osobito u početnom periodu apstinencije, kada su apstinencijske tegobe najizraženije. Tada se koriste preparati koji olakšavaju prestanak pušenja, a koji mogu biti nikotinska zamjenska terapija – nikotinske gume za žvakanje, nikotinske pastile i flasteri, nikotinski sprej za nos i inhalator te nenikotinski preparati – različite vrste psihofarmaka (koje ordinira liječnik).

Incidencija raka pluća snažno je povezana s pušenjem cigareta. Oko 80 do 90% slučajeva raka pluća nastane kao posljedica uporabe duhana. Rizik od raka pluća povećava se s brojem popušenih cigareta i dužinom vremena pušenja. Osoba koja je pušila dvije kutije cigareta na dan tijekom deset godina ima isti rizik kao i osoba koja je pušila jednu kutiju cigareta tijekom 20 godina. Među onima koji puše dvije ili više kutija cigareta na dan, jedan od sedam će umrijeti od raka pluća. Pušenje lule i cigara također može uzrokovati rak pluća, iako rizik nije tako visok kao s pušenjem cigareta. Dakle, dok netko tko puši jednu kutiju cigareta na dan ima rizik za razvoj raka pluća 25 puta veći nego nepušač, pušači lule i cigare imaju rizik od raka pluća koji je oko pet puta veći nego kod nepušača.

Svaki prestanak pušenja donosi zdravstvenu dobrobit svim pušačima ubrzo (nekoliko sati ili dana) nakon prestanka pušenja ili nakon nekoliko godina:

• unutar 20 minuta – opada broj otkucaja srca i krvni tlak;
• nakon 12 sati – razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalu;
• nakon 2 do 12 tjedana – cirkulacija je poboljšana, a plućna funkcija povećana;
• nakon 1 do 9 mjeseci – smanjuje se kašalj i kratkoća disanja;
• nakon jedne godine – rizik nastanka koronarne srčane bolesti smanjen je napola u odnosu na pušača;
• nakon 5 godina – rizik nastanka moždanog udara smanjen je;
• nakon 10 godina – rizik od raka pluća smanjen je napola u odnosu na pušače te opada i rizik za rak usne šupljine, grkljana, jednjaka, mokraćnog mjehura, maternice i gušterače;
• nakon 15 godina – rizik za koronarnu srčanu bolest izjednačen je riziku nepušača.

Osobe bilo koje dobi koje već imaju zdravstvenih problema vezanih za pušenje još uvijek mogu imati značajnu korist prestankom pušenja.

Prestanak pušenja produžuje životni vijek:

• u dobi od 30 godina za skoro deset godina;
• u dobi od 40 godina za devet godina;
• u dobi od 50 godina za šest godina;
• u dobi od 60 godina za tri godine.

Vjerojatnost pojave ponovljenog srčanog infarkta kod osobe koja prestane pušiti nakon doživljenog infarkta smanjuje se za 50%.

Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”

Autor: Boris Gracin, dr. med., spec. psihijatar, subspecijalist iz alkoholizma i drugih ovisnosti, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“