Pritisak sve zahtjevnije radne kulture u suvremenom društvu možda je najveći i najhitniji izazov za mentalno zdravlje opće populacije. Uvjeti rada i okoliš mogu imati ogroman utjecaj na mentalno zdravlje, a jednako tako i nečije mentalno zdravlje može imati značajan utjecaj na dobro obavljanje posla.

Kumulativni učinak povećanog radnog vremena ima veliki utjecaj na način života velikog broja ljudi, što će se vjerojatno pokazati štetnim za njihovu mentalnu dobrobit. Stručnjaci za  mentalno zdravlje mišljenja su da većina ljudi zanemaruje čimbenike u svom životu koji ih čine otpornima na mentalne zdravstvene probleme.

Svaki šesti od nas iskusit će problem s mentalnim zdravljem. To nam sugerira da na našim radnim mjestima i u našim krugovima prijatelja postoje ljudi koji imaju problema s mentalnim
zdravljem, znali mi to ili ne.

Prema istraživanjima stres zbog posla dovodi do negativnih posljedice za samu organizaciju u vidu čestih izostanaka zaposlenika s posla (bolovanja), čestih promjena zaposlenika te slabije produktivnosti.

Kvalitetna i podržavajuća radna okolina u velikoj mjeri pomaže očuvanju mentalnog zdravlja i radne sposobnosti zaposlenika. Jednako tako loše karakteristike radnog mjesta mogu utjecati na razvoj mentalnog poremećaja ili otežati ozdravljenje mentalno bolesnoj osobi.

Ključni način zaštite mentalnog zdravlja od potencijalnih štetnih učinaka stresa na poslu jest osiguravanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Koji su znakovi nezdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života? 

• više od 40 % zaposlenika zbog posla zanemaruje druge aspekte svog života što može povećati njihovu ranjivost na probleme mentalnog zdravlja
• kada rade dugo, više od četvrtine zaposlenika prema istraživanjima osjeća se depresivno (27%), trećina se osjeća anksiozno (34%), a više od polovice osjeća se razdražljivo (58%)
• Kratkoročni izvori stresa povremeni prekovremeni rad, pojačani periodični intenzitet posla mogu rezultirati poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca (preskakanje obroka, iscrpljenost, premalo sna, glavobolja, osjećaj pritiska u prsima).
• Dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu može dovesti do razvoja ozbiljnih mentalnih poremećaja poput depresije i anksioznosti
• Depresija na radnom mjestu najčešće se manifestira kao umor, smanjena koncentracija, poteškoće spavanja, osjećaj krivnje i bezvrijednosti, tjelesni simptomi u vidu raznih bolova. Takve osobe postaju na poslu pasivne, povučene ili neproduktivne, imaju poteškoće u donošenju odluka. Osobe tada češće daju otkaz ili mijenjaju svoja radna mjesta.
• Anksiozni poremećaji se na radnom mjestu najčešće manifestiraju kroz jako izraženu napetost, nervozu, nemir, razdražljivost i pretjeranu zabrinutost. 
• Puno češće žene prijavljuju mentalne smetnje od muškaraca (42% žena u usporedbi s 29% muškaraca), što je vjerojatno posljedica usklađivanja dvostruke uloge žena u suvremenom društvu
• gotovo dvije trećine zaposlenika iznosi negativan učinak posla na osobni život, uključujući nedostatak osobnog razvoja, tjelesne i mentalne zdravstvene probleme, te loše odnose u obitelji.

Kako postići ravnotežu između poslovnog i privatnog života?

• Preuzmite osobnu odgovornost za ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Budite direktni i jasni u izražavanju nezadovoljstva kad su poslovna očekivanja i zahtjevi preveliki. Poslodavci moraju biti svjesni pritisaka kako bi ih uopće razmatrali.
• Pokušajte ‘raditi pametno, ne dugo’. To uključuje čvrsto određivanje prioriteta – odredite određeno vrijeme po zadatku – i pokušajte smanjiti manje produktivne aktivnosti, poput nestrukturiranih sastanaka koji obično oduzimaju puno vremena.
• Napravite odgovarajuću stanku na poslu, na primjer tako što ćete uzeti barem pola sata za ručak i ako možete, maknuti se s radnog mjesta.
• Pokušajte razdvojiti posao od privatnog vremena. Ako posao trebate „nositi doma“ pokušajte osigurati da radite samo u određenom dijelu vašeg doma gdje imate mir.
• Ozbiljno shvatite povezanost stresa vezanog uz posao i mentalnog zdravlja.
•  Prepoznajte važnost zaštitnih čimbenika, uključujući vježbanje, slobodne aktivnosti i prijateljstva. Pokušajte te aktivnosti ne žrtvovati radi dužeg radnog vremena ili pak potrošite svoje slobodno vrijeme na te stvari.
• Pripazite na kumulativni učinak dugog radnog vremena vodeći računa o svom radnom vremenu tijekom tjedana ili mjeseci, a ne dana. Uzmite u obzir sate provedene u brizi ili razmišljanju o poslu prilikom procjene svoje ravnoteže između posla i života.  Ako je moguće, procijenite svoje radno vrijeme s kolegama te uz podršku i uključivanje rukovodećeg osoblja. Što je postupak vidljiviji, to je vjerojatnije da će imati učinak.

Kako vam radno mjesto može pomoći ?

Vaše radno mjesto također može doprinijeti poboljšanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Poslovna organizacija bi trebala:

• promovirati poruke o ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenicima
• promicati aktivnosti koje priznaju povezanost stresa na poslu i mentalnog zdravlja. Ove bi politike također trebale opisati uloge i odgovornosti zaposlenika na svim razinama u organizaciji u promicanju mentalnog zdravlja i opisati mehanizme za podršku osoblju koje ima problema s mentalnim zdravljem
• poticati dijalog otvorenosti o vremenskim ograničenjima i radnom opterećenju. Zaposlenici se moraju osjećati slobodno izraziti ako su zahtjevi koji su im postavljeni preveliki
• pružiti bolju obuku menadžerima kako bi mogli uočiti stres, štetnu radnu klimu, obim posla i njegove učinke na pojedinca. Oni bi također trebali biti osposobljeni za razvoj boljih sustava za zaštitu svih na radnom mjestu
• promovirati kulturu “raditi pametno, ne dugo“, kao što je gore navedeno
• osigurati da se poslovi zaposlenika mogu izvršiti u roku za koji su ugovoreni
• revidirati radno okruženje kako bi se utvrdili i prepoznali rizični čimbenici koji mogu biti štetni za zdrav radni odnos
• redovito nadgledati i ocjenjivati pokazatelje uspješnosti kao što su bolest, odsutnost i poboljšanje zadovoljstva zaposlenika
• poticati aktivnosti koje promiču dobro mentalno zdravlje, na primjer vježbe za vrijeme ručka ili satove opuštanja
• Promicati dobrobiti mentalnog zdravlja i zadovoljstvo zaposlenika putem personaliziranih informacija i savjeta, upitnika za procjenu rizika, seminara, radionica i drugih materijala.

Klinika za psihijatriju Sveti Ivan

Autori: dr. sc. Mirela Ćelić Ružić, dr. med. specijalist psihijatar
Katarina Matić, dr. med. specijalist psihijatar