Istraživanje koje je provela Škola javnog zdravstva sa Sveučilišta Yale na uzorku od nekoliko tisuća zdravstvenih djelatnika pokazalo je zabrinjavajuće stope depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) tijekom pogoršavajuće pandemije. Istraživači u svom novom radu imaju i brojke koje dokazuju navedenu tvrdnju.
Njihova kvantitativna analiza podataka koja je nedavno objavljena u časopisu PLOS ONE, ukazuje na to da su se kod gotovo četvrtine zdravstvenih djelatnika pojavili vjerojatni simptomi PTSP-a dok je kod gotovo polovice bila izgledna pojava zlouporabe alkohola. Prema riječima glavne autorice, dr. Rachel Hennein, rezultati ukazuju i na postojanje prediktivnih čimbenika koji su povezani s većim rizikom neželjenih posljedica na mentalno zdravlje u populaciji zdravstvenih djelatnika tijekom trajanja ove pandemije.
Henneina ranija studija je prikazala mračnu stranu života u vrijeme pandemije. Djelatnici koji su morali biti odvojeni od obitelji i prijatelja tjednima iskazali su svoju nevjericu prema neučinkovitosti vlade te su frustrirani prisutnom skepsom prema medicini. Prema njenim navodima, prethodna studija je obuhvatila opise rane faze pandemije COVID-19, dok ova nova pomaže dati neki okvir tim iskustvima na način da budu statistički važni.
Rezultat predstavlja mozaik podataka koji se mogu interpretirati zajedno i pomoći u naporima da se poboljša moral i mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika, pogotovo dok pandemija polako ulazi u drugu godinu postojanja.
Autorica smatra da se pružanjem potpore i rješavanjem nastalih problema na pravedan način u koji su svi uključeni može pomoći zdravstvenim djelatnicima sa simptomima PTSP-a u bolnici.
Određeni socioekonomski čimbenici u istraživanoj populaciji također mogu biti prediktivni za razvoj nekih psihičkih poremećaja pa je tako pokazano da je razvoj PTSP-a vjerojatniji kod osoba ženskog spola. Veća vjerojatnost razvoja nekog poremećaja bila je prisutna i kod onih djelatnika koji su radili u nekohezivnim kolektivima. Razvoj generaliziranog anksioznog poremećaja bio je učestaliji kod onih koji nisu bili zadovoljni ponašanjem vladajućih.
Istraživanje je prema navodima autorice pokazalo da je manjak podrške okoline čimbenik koji je imao najveći utjecaj na mentalno zdravlje te je postavila pitanje kako doći do kreativnih rješenja i kako pružiti podršku okoline onima koji se već sami izoliraju zbog rizika povezanog s prirodom njihovog posla. Smatrala je da je izrazito bitno pronaći načine kako održati društvenu dobrobit i podršku zdravstvenim djelatnicima.
Ono što ostaje za vidjeti jest kako se promijenilo viđenje zdravstvenih djelatnika kao rezultat izbora 2020. i posljedičnog porasta nacionalnih nemira i smrti uzrokovanih COVID-19.
Iako autorica još nije uspjela u potpunosti razjasniti rezultate istraživanja, uvidjela je da su ohrabrujuće vijesti vezane za cjepivo ipak ostavile pozitivan utjecaj. Međutim, neizbježno je da je dvanaestomjesečno razdoblje smrtonosne pandemije ostavilo trag na zdravstvenim djelatnicima.
Istaknula je kako je sindrom sagorijevanja (burnout) bio osobito izražen u drugom i trećem valu pandemije, za vrijeme blagdana te zbog toga upozorava na odgovornost cjelokupne populacije da radi koliko može u svrhu zaustavljanja širenja COVID-19 te da svi nose maske i održavaju fizičku udaljenost jer u suprotnom sve pada na zdravstvene djelatnike.
Izvornik: Hennein R, Mew EJ, Lowe SR. Socio-ecological predictors of mental health outcomes among healthcare workers during the COVID-19 pandemic in the United States. PloS One. 2021;16(2):e0246602. Izvor: https://medicine.yale.edu/news-article/burnout-alcohol-ptsd-health-workers-are-suffering/
Prevela: Božena Rašić, dr.med. za https://bolnica-vrapce.hr/sagorijevanje-na-poslu-alkohol-i-ptsp-problemi-zdravstvenih-djelatnika/