U današnje smo vrijeme u cijelosti svjesni pogubnoga utjecaja prekomjerne tjelesne težine na povećanu pojavnost kroničnih bolesti i prerane smrti u odraslih. Sasvim utemeljeno možemo govoriti o javno-zdravstvenoj krizi prisutnoj u zemljama zapadnog civilizacijskog kruga. Povezanost prekomjerne tjelesne težine u djece i njezinog utjecaja na limitiranje razvoja mozga tema je o kojoj se počelo intenzivno govoriti i koja je u centru istraživanja neuroznanstvenika.
Najnovije istraživanje sa Sveučilišta Yale, iz studenog ove godine, obznanjuje nam da prekomjerna težina i posljedično povećanje BMI (indeks tjelesne mase, Body Mass Index) može značajno nepovoljno utjecati na razvoj dječjeg mozga, kako strukturalno tako i funkcionalno. Prethodna istraživanja ispitivala su povezanost tjelesne težine i razvoja mozga u djece, ali su rezultati tih istraživanja bili nekonzistentni i nepouzdani, što se pripisivalo malom broju ispitanika, izjavila je na prezentaciji rezultata projekta Sveučilišta Yale, voditeljica istraživačkog tima dr. Simone Kaltenhauser.
Stoga je u najnovijem projektu korištena velika, populacijski utemeljena baza podataka s brojnim varijablama. Podatci su prikupljani kroz Studiju kognitivnog razvoja mozga adolescenata (Adolescent Brain Cognitive Development – ABCD), koja je inicijalno uključivala djecu u dobi od 9 ili 10 godina i čiji je biološki i emocionalno-kognitivni razvoj planirano pratiti longitudinalno kroz adolescenciju i mladu odraslu dob. Ovim istraživanjem je obuhvaćeno gotovo 12 000 djece iz SAD-a.
Istraživači su u 5169 djece u dobi od 9 do 10 godina analizirali slikovne pretrage mozga. Koristili su nekoliko vrsta slikovnih pretraga struktura mozga, analizirajući odnos bijele moždane tvari – živčanih vlakana koja se projiciraju iz jednog područja mozga u drugo – i aktivnosti moždanih mreža.
Istraživanje je pokazalo da djeca sa prekomjernom težinom imaju tanju koru mozga.
Najznačajnije otkriće je da su veća tjelesna težina i indeks tjelesne mase (BMI) u djece u dobi od 9 do 10 godina povezani sa lošijim ishodima razvoja mozga. Preciznije, istraživanje je pokazalo da djeca sa prekomjernom težinom imaju tanju koru mozga, što znači da je vanjski sloj mozga tanji u usporedbi sa djecom uredne tjelesne težine. Nadalje, utvrđeno je da je integritet njihove bijele tvari narušen, što bi moglo imati implikacije na njihovu moždanu funkcionalnost. Njihovo je istraživanje otkrilo da su moždane mreže, uključene u korelaciju donošenja odluka temeljenih na nagrađivanju s kognitivnom kontrolom, slabije povezane u djece sa prekomjerenom tjelesnom težinom. Zaključili su da to značajno može reducirati njihove kognitivne sposobnosti i postignuća, uključivo školski uspjeh.
Znanstvenici nisu skrivali svoje iznenađenje tako jasnim i nedvojbenim uzročno-posljedičnim poveznicama promatranih učinaka prekomjerene težine na razvoj kognicije. Istraživanje s istim promatranim učincima je ponovljeno u djece-ispitanika dvije godine kasnije, kada su oni bili u dobi od 11, odnosno 12 godina. Rezultati su bili gotovo identični.
Najznačajniji zaključak, temeljen na rezultatima ovoga istraživanja, je da prekomjerna tjelesna težina nije samo tjelesni problem koji limitira djecu u tjelesnim i motoričkim aktivnostima. Ona značajno utječe i na razvoj mozga, izjavio je Sam Payabvash, sa Yale School of Medicine.
Korelirajući ove znanstvene i stručne spoznaje sa rastućom epidemijom debljine u djece u Hrvatskoj nužno je započeti sa sustavnim i sveobuhvatnim preventivnim programima na razini cijele Hrvatske.
Autorica: ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba doc. prim. dr. sc. Vanja Sljepčević Saftić, subspecijalistica dječje neurologije
Izvor: Yale News
Link na izvorni članak: https://news.yale.edu/2022/11/28/higher-weight-linked-poor-brain-health-children
Fotografija: Usporedba moždane aktivnosti u djeteta uredne tjelesne težine i djeteta sa prekomjerenom težinom Izvor: http://www.apa.org/monitor/2016/06/obesity-brain.aspx