Datum: 2.12.2021.
Lokacija: Hrvatski sabor
Organizator: Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u četvrtak tematsku sjednicu posvećenu problemu ovisnosti u doba epidemije koronavirusa, u sklopu mjeseca borbe protiv ovisnosti u Hrvatskoj koji se obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca.
Sjednica je održana s ciljem pronalaženja načina suočavanja s trenutnim izazovima specifičnih obrazaca ovisničkih ponašanja u doba pandemije COVID-19 kao i problemom sve veće konzumacije droga, osobito među mladima. O temi su, uz članove Odbora, raspravljali stručnjaci Ministarstva zdravstva, hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog psihijatrijskog društva, Klinike za psihijatriju Vrapče, KBC-a Sestara Milosrdnica kao i predstavnici terapijskih zajednica.
– U mjesecu smo borbe protiv ovisnosti i pozvali smo ljude iz struke da kažu nešto o najnovijim podacima i aktualnom stanju u području ovisnosti u Hrvatskoj te kako je epidemija koronavirusa utjecala na tu ranjivu populaciju, rekao je uvodno zastupnik Ivan Ćelić te dao riječ voditelju Referentnog centra Ministarstva zdravstva za ovisnost o drogama iz KBC-a Sestara Milosrdnica Zoranu Zoričiću.
– Sustavi za tretman ovisnosti imaju svoju tradiciju, a kad je riječ o tretmanu ovisnosti od alkoholizma u Hrvatskoj on predstavlja ogledni model ne samo u zemljama regije nego i šire, rekao je Zoričić te dodao kako su tu brojke relativno stabilne. Govoreći o problemu ovisnosti o opijatima naveo je kako je krajem devedesetih bila epidemija ove ovisnosti s preko 1000 novoregistriranih ovisnika godišnje, no kako je ona zaustavljena u razdoblju 2003.-2006. godine.
– Danas imamo negdje ispod 200, najčešće mladih ljudi, koji ulaze u sustav, a trenutno nam je oko 5300 korisnika na supstitucijskoj terapiji, naglasio je Zoričić te dodao kako je prosječna dob ovisnika 40 godina. Istaknuo je kako su trendovi u Europi, ali i kod nas, velika dostupnost i uporaba kokaina i amfetamina kao i kanabisa.
– Kad je riječ o ovim vrstama droge one predstavljaju jedan stil života i tu nemamo izgrađen sustav budući da kod tih konzumenata postoji otpor prema traženju pomoći, rekao je Zoričić. Naglasio je kako u ovom slučaju zdravstveni dio sustava ne može sam raditi na suzbijanju već kako je to multidisciplinarni problem koji zahtjeva uključivanje i drugih relevantnih aktera.
– Moram naglasiti da smo posljednjih godina uspostavili jednu dobru suradnju sa terapijskim zajednicama i jasno smo rekli da su one sustavni dio rehabilitacije i taj se sustav dobro razvija, istaknuo je Zoričić.
Zaključno je rekao kako je potrebno što skorije usvajanje strateškoga dokumenta Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti 2021.-2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje 2021.-2025. kako bi, po njegovim riječima, sustav mogao dalje funkcionirati. Na kraju je upozorio na zabrinjavajuće i rastuće brojke ovisnosti o igrama na sreću u Hrvatskoj.
Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić istaknula je kako trećina hitnih prijema klinike otpada na ovisnike te rekla da su, svjesni te činjenice, usvojili sve modalitete liječenja tih pacijenata te osuvremenili procese liječenja.
– Na početku pandemije smo shvatili da ćemo imati poteškoća u osiguravanju kontinuiteta liječenja, što našim korisnicima, uz duljinu liječenja, čini najvažniju kariku za uspješan ishod, te smo uspjeli pronaći rješenje u beskontaktnom liječenju i digitaliziranoj izvanbolničkoj skrbi tako što smo ušli u domove naših pacijenata, rekla je Brečić. Dodala je kako su premostili situaciju za vrijeme zatvaranja uslijed pandemije koronavirusa tako što su uveli telemedicinu, odnosno telepsihijatriju i na taj način omogućili kontinuiranu neophodnu skrb ovoj ranjivoj populaciji.
Alma Mihaljević Peleš, predsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva, napomenula je kako se to krovno tijelo bavi edukacijom svojim članova i općeg pučanstva kao i primicanjem znanja o mentalnom zdravlju.
– Tijekom pandemije smo se najviše usredotočili na depresiju jer je to i inače najzastupljenija pojavnost te smo pokrenuli kampanju kako bi senzibilizirali društvo, rekla je Mihaljević Peleš te dodala kako su svi psihijatrijski poremećaji povezani s ovisnošću što komplicira liječenje. Istaknula je kako je primjerice legalizacija marihuane dovela do toga da u društvu postoji ideja kako ona nije opasna, međutim posebno je naglasila kako moramo biti svjesni činjenice da svaka tvar koja djeluje toksično na mozak i mijenja kognitivne sposobnosti jest štetna za naš organizam.
– Politike prema ovisnostima u doba pandemije suočene su s nizom izazova, a pitanje koje se nameće je kako odgovoriti na tu situaciju, rekao je pomoćnik ravnatelja Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo i voditelja Službe za suzbijanje zlouporabe droga i Željko Petković te dodao kako se tržište droga organiziralo i prilagodilo i u ovoj pandemijskoj situaciji zahvaljujući digitalizaciji društva i društvenim mrežama. Istaknuo je kako uz to povezane aktivnosti, kao što je primjerice povećano nasilje, predstavljaju velik sigurnosti problem u Europi.
Petković je naveo podatak o tome kako se u Hrvatskoj bilježi skoro dupli porast konzumacije droga u zadnjih godinu dana u odrasloj populaciji te kako otpadne vode pokazuju da je konzumacija kokaina porasla za čak tri puta.
– Važno je što skorije usvojiti ranije spomenutu Nacionalnu strategiju i Akcijski plan koji imaju konsenzus struke kako bi dobili strateški okvir i politiku koja će obuhvatiti sve ovisnosti, zaključio je Petković.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva Silvio Bašić je govorio o aktivnostima koje se kontrolirano provode u službama za mentalno zdravlje i školskom sustavu s naglaskom na prevenciju i ranu intervenciju, ali i one koji se tiču oporavka i rehabilitacije.
– Trenutno imamo oko 300 programa u području prevencije ovisnosti i to govori koliko je ova tema bitna i koliko se u nju ulaže, rekao je Bašić te dodao kako je upravo preventivni rad i edukacija stručnjaka u zdravstvenom, obrazovnom i zatvorskom sustavu važna.
Kao dobar i uspješan primjer naveo je projekt „Imam stav“ koji se bavi prevencijom zloporabe alkohola, droga, duhanskih proizvoda i drugih sredstava ovisnosti među djecom i mladima te promiče pozitivno i zdravo ponašanje.
– Još jedna ovisnost uzima danak u našem društvu, posebice među mladima i prolazi neprimijećeno, a to je ovisnost o Internetu i mobitelima, naglasio je Bašić.
Sudionici su u raspravi otvorili i niz drugih tema kao što su problemi prevencije ovisnosti u lokalnim zajednicama i jednake dostupnosti liječenja u svim dijelovima Hrvatske, posebice kad je riječ o nedostatku psihijatara za mlade, ali i liječničkih kreveta za njihovo zbrinjavanje. Naglašena je potreba multidisciplinarnog rješavanja problema ovisnosti kao i osposobljavanja ljudi u županijskim centrima za ovisnosti te daljnje osiguranje pružanja usluga od strane terapijskih zajednica koje uz rehabilitaciju na svim poljima pomažu korisnicima da se kroz radnu terapiju lakše i brže socijalno integriraju i ne budu marginalizirani.
Potpredsjednica Odbora Maja Grba Bujević u završnom je dijelu navela važnost korištenja telemedicine u budućnosti te potrebu osiguranja sredstva i dodatna usavršavanja za liječnike obiteljske medicine dodavši kako su se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala sredstva za nabavku opremu za dva takva centra. Zaključeno je kako je cilj da Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti čim prije ugleda svijetlo dana te da se za osiguranje uspješne borbe protiv ovisnosti trebaju sistematski povezati sve relevantne karike u društvu.
Najavljena je mogućnost održavanja tematske sjednice na ovu temu zajednički s drugim relevantnim radnim tijelima Hrvatskoga sabora uz pozivanje šireg kruga stručnjaka različitih područja, od obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa, policije i ostalih.