Datum: Svakog ponedjeljka tijekom mjeseca listopada
Vrijeme: 19:00 sati
Lokacija: Centar za zdravlje mladih, Heinzlova 62a, Zagreb
Organizator: Centar za zdravlje mladih

Odgojiti dijete koje će znati upravljati svojim emocijama, imati suosjećanja prema sebi i drugima, biti samopouzdano te se dobro snalaziti u socijalnoj okolini, nešto je što svaki brižan roditelj želi svome djetetu. Toplina i ljubav, kao i emocionalna kompetentnost roditelja, osnova su za razvoj navedenih karakteristika i načina funkcioniranja kod djeteta. Ipak, postoje više ili manje neugodne situacije i životne okolnosti s kojima se svi mi, pa tako i naša djeca, susrećemo kroz život. Nekad nas takve okolnosti dovedu u stanje gdje je teško nositi se s vlastitim ili tuđim emocionalnim stanjima i načinima iskazivanja osjećaja.

Također, u današnjem svijetu naglasak se stavlja na važnost postignuća, bilo u školi, bilo na radnom mjestu. Vlastiti ili uspjeh djeteta nešto je do čega je svakom roditelju stalo, što je razumljivo. Ipak, ponekad se fokus toliko usmjeri na vanjska postignuća da ona unutarnja, koja olakšavaju bolje nošenje sa stresnim okolnostima, ponekad ostaju u drugom planu.

Brojna istraživanja upućuju da je emocionalna inteligencija (EQ) bitnija od kvocijenta inteligencije (IQ) za cjelokupno zdravlje (fizičko, mentalno, socijalno) Vašeg djeteta!

 Potaknuti obilježavanjem Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada, uz spoznaju o važnosti emocionalne pismenosti u brizi o mentalnom zdravlju, u Centru za zdravlje mladih tijekom listopada 2022. organizirat će se „Mala škola emocionalne pismenosti“ za roditelje djece osnovnoškolskog uzrasta (do 12. godine života).

Tijekom 5 susreta održat će se radionice na teme povezane s emocijama unutar kojih će sudionici imati priliku kroz niz edukativnih aktivnost, naučiti nešto više o područjima kao što su emocionalna inteligencija, kompetencija i pismenost, privrženost, razumijevanje i prihvaćanje te regulacija emocija.

Uzimajući u obzir da istraživanja potvrđuju utjecaj emocija na pažnju, pamćenje, učenje, kvalitetu socijalnih odnosa te fizičko i mentalno zdravlje, donošenje odluka i školsko/akademsko/poslovno postignuće, educiranje o emocijama i načinima kako to znanje prenijeti na vlastito dijete, može biti od iznimne koristi i Vama kao roditelju i Vašem djetetu.

Osobe s višom emocionalnom inteligencijom bolje se suočavaju i upravljaju dnevnim stresorima i vlastitim emocijama, a bolje suočavanje sa stresorima povezano je i s nižim razinama depresivnosti, anksioznosti i stresa!

Pozivamo Vas da se prijavite na besplatan ciklus psihoedukativnih radionica za roditelje, koje će se održavati kroz listopad 2022., svaki ponedjeljak od 19:00 sati u Centru za zdravlje mladih u Zagrebu, počevši s 03.10.2022.

Prijava za sudjelovanje je OBAVEZNA, a možete ju izvršiti putem poveznice do 29.09.2022. : https://forms.gle/1yM5atLW3Vd83ExFA

Ako se prijavljuju oba roditelja, molimo Vas da ispunite prijavu za svakog pojedinačno.

Literatura:

Brackett, M. (2019). Permission to feel: Unlocking the power of emotions to help our kids, ourselves, and our society thrive. Celadon Books.

Ciarrochi, J., Chan, A. Y., & Bajgar, J. (2001). Measuring emotional intelligence in adolescents. Personality and individual differences, 31(7), 1105-1119.

Ciarrochi, J., Deane, F. P., & Anderson, S. (2002). Emotional intelligence moderates the relationship between stress and mental health. Personality and individual differences, 32(2), 197-209.

Duncan, L. R., Bertoli, M. C., Latimer-Cheung, A. E., Rivers, S. E., Brackett, M. A., & Salovey, P. (2013). Mapping the protective pathway of emotional intelligence in youth: From social cognition to smoking intentions. Personality and individual differences, 54(4), 542-544.

Furnham, A., Petrides, K. V., Sisterson, G., & Baluch, B. (2003). Repressive coping style and positive self‐presentation. British Journal of Health Psychology, 8(2), 223-249.

Mohorić, T., Takšić, V. i Šekuljica, D. (2016). Uloga razumijevanja emocija u razvoju simptoma depresivnosti i anksioznosti u ranoj adolescenciji. Socijalna psihijatrija, 44(1), 0-58.

Salovey, P., Stroud, L. R., Woolery, A., & Epel, E. S. (2002). Perceived emotional intelligence, stress reactivity, and symptom reports: Further explorations using the trait meta-mood scale. Psychology and health, 17(5), 611-627.