¹ Dom zdravlja Zagreb-Zapad

Dom zdravlja Zagreb-Zapad u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom od rujna 2024. godine provodi program „Savjetovalište za roditelje djece oboljele od malignih bolesti“.

Savjetovalište je osnovano s ciljem pružanja sveobuhvatne stručne pomoći i podrške roditeljima, skrbnicima te ostalim članovima obitelji koji skrbe za dijete oboljelo od maligne bolesti. Kroz individualne i grupne oblike savjetovanja, naš stručni tim pomaže obiteljima da očuvaju emocionalnu stabilnost, ojačaju obiteljsku koheziju i budu najbolja moguća podrška svom djetetu u ovom zahtjevnom životnom razdoblju.

Emocionalni i psihološki izazovi roditelja i njegovatelja

Dijagnoza maligne bolesti kod djeteta jedan je od najtežih stresnih događaja za obitelj. Roditelji često prolaze kroz intenzivan strah za djetetov život, tugu i čak osjećaj krivnje. Tijekom dugotrajnog liječenja javljaju se kronična zabrinutost te iscrpljenost zbog neprekidne skrbi. Mnogi roditelji razvijaju simptome anksioznosti ili depresije, a dio njih može iskusiti i elemente posttraumatskog stresnog poremećaja uslijed kumulativnog distresa. Bez adekvatne pomoći, emocionalna patnja roditelja može potrajati godinama i ozbiljno narušiti njihovu kvalitetu života.

Važno je naglasiti da psihološko stanje roditelja direktno i indirektno utječe na dijete. Istraživanja pokazuju blisku povezanost kvalitete života roditelja i bolesnog djeteta, te da visoka razina roditeljskog stresa može pogoršati psihološko stanje djeteta i njegove braće i sestara. Drugim riječima, dobrobit roditelja i neformalnih njegovatelja ključna je za cjelokupno funkcioniranje obitelji tijekom borbe s dječjim karcinomom.

Uloga psihologa u procjeni i tretmanu emocionalnog distresa

Psiholog ima bitnu ulogu kao član  tima, fokusirajući se na mentalno zdravlje roditelja i njegovatelja. Već od postavljanja dijagnoze, psiholog provodi procjenu emocionalnog stanja roditelja kako bi identificirao prisutan distres i psihološke potrebe. Ta procjena može uključivati strukturirane intervjue i validirane upitnike za probir psihosocijalnih rizika Na temelju rezultata, psiholog u suradnji s timom određuje razinu potpore koja je roditeljima potrebna. U slučaju izraženog distresa ili mentalnih poteškoća, roditelji se upućuju na daljnju psihološku obradu ili terapiju.

Osim procjene, psiholog pruža terapijske intervencije za ublažavanje emocionalnog opterećenja roditelja. Individualno savjetovanje i psihoterapija pomažu roditeljima izraziti i procesuirati svoje strahove, tugu i frustracije u sigurnom okruženju. Primjenjuju se tehnike utemeljene na dokazima, poput kognitivno-bihevioralne terapije za upravljanje anksiozno-depresivnim simptomima te treninga vještina rješavanja problema kako bi se roditeljima pomoglo učinkovitije nositi s praktičnim i emocionalnim izazovima. Takve intervencije dokazano jačaju rezilijentnost roditelja i mogu rezultirati poboljšanjem njihove kvalitete života te smanjenjem tjeskobe. Pružanjem podrške u razvijanju adaptivnih strategija suočavanja, psiholog pomaže roditeljima smanjiti rizik od depresije i anksioznosti, očuvati njihovu roditeljsku ulogu i funkcionalnost, što u konačnici pozitivno utječe i na dobrobit djeteta.

Također, psiholozi imaju važnu ulogu u psihoedukaciji roditelja i njegovatelja. Oni ih informiraju o uobičajenim emocionalnim reakcijama na bolest djeteta, educiraju o strategijama nošenja sa stresom (poput tehnika opuštanja, mindfulnessa ili vođenja dnevnika emocija) i savjetuju kako komunicirati s djetetom o teškim temama primjereno dobi. U palijativnoj skrbi, psiholog pomaže roditeljima u suočavanju s anticipatornom tugom zbog straha od gubitka djeteta, te pruža podršku pri donošenju teških odluka i pripremi obitelji na moguće ishode. Nakon gubitka djeteta, psiholog može pružati podršku u procesu žalovanja. Sve ove aktivnosti usmjerene su na smanjenje patnje i osnaživanje roditelja da se bolje nose s izazovima koje nosi bolest.

Stručne smjernice naglašavaju da psihološku podršku roditeljima treba uključiti što ranije u proces liječenja djeteta i nastaviti je pružati kontinuirano kroz sve faze bolesti. Ranim prepoznavanjem i zbrinjavanjem emocionalnog distresa može se spriječiti razvoj težih psiholoških poremećaja kod roditelja te poboljšati njihova prilagodba na stres. Jednako tako, trajna podrška omogućava da se novi izazovi ili krize u obitelji riješe pravovremeno, umjesto da eskaliraju bez pomoći.

Zaključno, možemo reći kako Savjetovalište nudi stručnu pomoć u sigurnom i podržavajućem okruženju gdje roditelji imaju priliku ojačati svoje kapacitete, poboljšati kvalitetu života obitelji te naučiti kako biti snažna i stabilna podrška djetetu tijekom perioda liječenja.

Jer briga o roditeljima/korisnicima znači i bolju brigu o djetetu!

Sve usluge u sklopu Savjetovališta su besplatne uz prethodnu najavu na brojeve: 091 3876 542;

091 3876 525 ili putem e-maila: podrska@dzz-zapad.hr.

Hrvoje Maleković ¹

Franka Luetić ¹