Ovaj antički citat savršeno sažima ono što danas nazivamo emocionalnom inteligencijom. Dok je kognitivna inteligencija važna za akademski uspjeh, emocionalna inteligencija je ključ za postizanje životnih ciljeva, održavanje zdravih odnosa i, najvažnije, očuvanje mentalnog zdravlja.

Emocionalna inteligencija je skup sposobnosti koji uključuje uočavanje, razumijevanje, izražavanje, regulaciju i upravljanje svojim i emocijama drugih ljudi. Pripada kristaliziranim inteligencijama koje se razvijaju tijekom života, s iskustvom. Kognitivna inteligencija je važna za uspjeh u životu, no emocionalna inteligencija je ključ za postizanje svojih ciljeva i održavanja zdravih odnosa. Postoji pozitivna korelacija između kognitivne inteligencije i emocionalne inteligencije i zato je dobro da se one shvate komplementarno, a ne kao konkurencija jedna drugoj. Emocionalna inteligencija je jako bitna za profesije koje rade u socijalnom okruženju, a sva istraživanja pokazuju da je povezana s empatijom i prosocijalnim ponašanjem.

Vjeruje se da postoji 5 elemenata koji definiraju emocionalnu inteligenciju: Samosvijest osobe, Samoregulacija, Motivacija, Empatija i Socijalne vještine.

Samosvijest osobe – ključ emocionalne inteligencije je prepoznavanje osjećaja u trenutku kada se dogode. Sposobnost kontinuiranog praćenja svojih osjećaja je od presudne važnosti za razumijevanje samoga sebe. Ljudi koji su sigurni u to što osjećaju bolje upravljaju svojim životom i sigurniji su u svoje odluke. Samosvjesne osobe nikada ne prepuštaju emocijama da izmaknu kontroli. Takve osobe su svjesne svojih mana, ali i prednosti te stoga bolje obavljaju zadatke.

Samoregulacija – sposobnost kontroliranja emocija. Osobe koje su savladale samoregulaciju neće dopustiti da postanu previše ljute ili ljubomorne, nisu impulzivne već su njihove karakteristike promišljenost, integritet te sposobnost zalaganja za sebe (imaju sposobnost reći „ne“). Ljudi koji imaju ovu sposobnost u stanju su smiriti sami sebe, osloboditi se pretjerane anksioznosti, depresivnosti ili razdražljivosti. Oni koji to nisu u stanju stalno se bore sa svojim lošim osjećajima i teže se oporavljaju od životnih neugodnosti i udaraca.

Motivacija je jedan od karakteristika osobe sa visokom emocionalnom inteligencijom. Bez obzira koliko smo sposobni i talentirani nećemo postići nikakav uspjeh bez upornog i dugotrajnog rada. Emocionalno inteligentni ljudi u stanju su motivirati sami sebe i dugo i naporno raditi da bi dostigli konačni uspjeh – oni kontroliraju svoje impulse, misle pozitivno i optimisti su. Motivirane osobe su ujedno i produktivne, spremne su za izazove te su spremni ići prema dugoročnom uspjehu.

Empatija je sposobnost identificirati se sa tuđim željama, osjećajima, potrebama, stavovima. Empatija je temeljna komunikacijska vještina. Osobe koje imaju sposobnost empatije izvrsne su u upravljanju odnosa te slušanju drugih osoba, kao i prepoznavanju osjećaja bez da su oni izrečeni. Ljudi koji su u stanju uživjeti se u osjećaje drugih ljudi lakše prepoznaju signale koji ukazuju na to što drugi ljudi trebaju ili žele. Zbog toga su uspješniji u velikom broju poslova, između ostaloga u poučavanju, prodaji i menedžmentu.

Socijalne vještine – umjetnost uspostavljanja i održavanja odnosa s drugim ljudima u velikoj mjeri ovisi i o prepoznavanju emocija kod drugih ljudi i prikladnom odgovaranju na njih. Osoba koja ima dobre socijalne vještine ima visoku emocionalnu inteligenciju. Takve su osobe izvrsne u komunikaciji, u održavanju i izgradnji odnosa. Osobe sa razvijenim socijalnim vještinama se ne fokusiraju samo na vlastiti uspjeh već će pomoći i drugim osobama.

Kako emocionalna inteligencija izravno štiti mentalno zdravlje?

Visoka emocionalna inteligencija djeluje kao emocionalni štit. Ona sprječava razvoj tjeskobe i depresije jer nas uči da ne potiskujemo osjećaje, već ih usmjeravamo prema konstruktivnom rješavanju problema.

Emocionalna inteligencija je jako važna i kod djece, jer pomaže u razumijevanju, izražavanju i upravljanju emocijama. Djeca s visokom emocionalnom inteligencijom imaju veće šanse za uspjeh u školi, bolje odnose s vršnjacima i veću sposobnost suočavanja sa stresom.

Emocionalna inteligencija nije urođena i nepromjenjiva osobina. Ona se uči i razvija tijekom cijelog života zahvaljujući trudu i iskustvu. Osim što postoje specijalizirani koncepti i programi za razvoj emocionalnih sposobnosti i vještina za različite skupine ljudi, njezin se razvoj može potaknuti psihoterapijom, ali i svakodnevnim mikro-aktivnostima. Glavni cilj takvih programa ili terapija je otkrivanje i upravljanje ljudskim snagama i vrlinama. Razvijanje emocionalne inteligencije može pomoći u boljem upravljanju stresom, poboljšanju odnosa s drugima, donošenju svjesnijih odluka i općenito u postizanju većeg emocionalnog blagostanja.

Budući da se može kontinuirano razvijati, ovo su neke aktivnosti koje vam u tome mogu pomoći: vođenje dnevnika emocija (zapisivanjem onoga što osjećate i zašto se tako osjećate potičete svjesnost), aktivno slušanje drugih (usredotočite se na sugovornika bez prekidanja i razmišljanja o tome što ćete vi reći, čime gradite empatiju), pauza prije reakcije (umjesto impulzivne reakcije na stresnu situaciju, udahnite i promislite nekoliko sekundi kako ćete reagirati).

U posljednjih nekoliko godina se izrazito povećao interes za primjenu programa koji imaju za cilj razvoj socijalnih i emocionalnih vještina kao što su rješavanje problema, donošenje odluka, reguliranje vlastitih emocija, prepoznavanje emocija, upravljanje ponašanjem itd.

Prednosti emocionalne inteligencije za mentalno zdravlje očituju se kroz nekoliko ključnih područja:

Učinkovito suočavanje sa stresom – osobe s višim emocionalnom inteligencijm brže prepoznaju vlastite okidače stresa i lakše primjenjuju zdrave strategije smirivanja umjesto impulzivnih reakcija.

Veća otpornost – omogućuje brži oporavak od emocionalnih udaraca, gubitaka ili teških životnih situacija jer pomaže u potpunom proživljavanju i prihvaćanju emocija.

Kvalitetniji odnosi s drugima – kroz razvijenu empatiju, emocionalna inteligencija pomaže u izgradnji zdravih i podržavajućih odnosa te učinkovitijem rješavanju sukoba, što izravno potiče osjećaj pripadnosti i sreće.

Stabilnije samopouzdanje – razumijevanje vlastitog unutarnjeg svijeta gradi stabilniju sliku o sebi i smanjuje sklonost prekomjernom samokritiziranju.

Zdravije donošenje odluka – kada niste preplavljeni intenzivnim emocijama, sposobniji ste racionalno procijeniti situaciju i donijeti odluke koje su u vašem najboljem interesu.

Na kraju, emocionalna inteligencija je najvažniji alat za očuvanje mentalnog zdravlja koji možemo svjesno razvijati svakoga dana. Spajanjem razuma i osjećaja ne postajemo samo uspješniji u poslu i odnosima, već gradimo neprobojan štit protiv svakodnevnog stresa. Počnite s malim koracima već danas – osvijestite svoje osjećaje, zastanite prije reakcije i dopustite svojoj emocionalnoj inteligenciji da postane vaš najveći životni oslonac.