Aktualna korona pandemija je potaknula mnoge rasprave o tome koliko i na koji način pušenje cigareta utječe na povećanje rizika od infekcije korona virusom. Uzimajući u obzir da pušenje smanjuje prirodnu obranu našeg dišnog sustava ali i slabi plućnu funkciju, istraživanja su pokazala kako pušenje s jedne strane povećava rizik od zaraze korona virusom, a s druge strane i rizik od razvoja komplikacija nakon infekcije. S obzirom na sve veći broj ljudi koji koriste e-cigarete važno je upozoriti  da su istraživanja pokazala kako njihovo korištenje značajno povećava rizik od razvoja korona infekcije i to za čak pet puta! No, kada se odmaknemo od aktualne epidemiološke situacije, epidemija pušenja jedna je od najvećih javnozdravstvenih prijetnji s kojima je čovječanstvo ikada bilo suočeno i problem o kojem bi trebalo stalno razgovarati i na njega stalno upozoravati, a ne samo u vrijeme aktualne korona krize.

Pušenje se smatra vodećim uzrokom smrtnosti u svijetu koji bi se mogao prevenirati, uz povišeni krvni tlak i pretilost. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako duhan svake godine ubije oko šest milijuna ljudi, odnosno, jednu osobu svakih šest sekundi. Jedna od deset smrti odraslih osoba može se povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu. Od posljedica pušenja u našoj zemlji svake godine umre oko 9000 ljudi (otprilike svaka peta smrt).

Kako se razvija ovisnost o duhanu?

Kao što je ranije navedeno, ovisnost se razvija vrlo podmuklo i osoba najčešće ima osjećaj da kontrolira uzimanje psiho aktivne tvari i smatra da bi mogla prestati kad bi to htjela. Intenzivnije promišljanje o stvarnom prestanku uzimanja psiho aktivne tvari najčešće se javlja onda kad se jave prve posljedice, bilo na fizičkom, psihičkom ili socijalnom planu. Ovisnost o duhanu po tom je pitanju još podmuklija jer se radi o socijalno prihvaćenom obliku ponašanja, s malo ili kasnim psihičkim posljedicama, a tjelesne komplikacije (zadah, žuti zubi i prsti, kašalj) obično nisu dovoljno motivirajući za apstinenciju sve do najčešće nagle pojave teških tjelesnih komplikacija (srčani i moždani infarkt, karcinomi, kronična opstruktivna bolest pluća). Koliko je pušenje tvrdokorna ovisnost pokazuje i podataka kako je vjerojatnost da će osoba postati ovisna, nakon što je bar jednom probala određenu psiho aktivnu tvar 32% za duhan, što je više od bilo koje druge psiho aktivne tvari, uključujući heroin.

Preuzeto od Stahl.

Koliko je pušenje štetno?

Štetni učinci pušenja prvi su puta dokazani prije pedesetak godina. Među 4000 kemikalija koje su sastojci duhanskog dima za više od 70 je dokazano da imaju karcinogeno djelovanje (katran). Podražajno, toksično, psiho aktivno, termičko i djelovanje na razvoj ovisnosti dokazano je u daljnjih 250 supstanci. Nikotin iz duhanskog dima supstanca je koja izaziva ovisnost, no i ostale tvari iz duhanskog dima utječu na samu ovisnost mijenjajući njezin razvoj. Zato danas sve češće govorimo o ovisnosti o duhanu, a ne samo o nikotinu. Gotovo da ne postoji organski sustav koji ne trpi posljedice pušenja. Pušenje povećava rizik od razvoja preko 30 bolesti – ateroskleroze, koronarne bolesti srca, srčanog i moždanog infarkta, karcinoma usne šupljine, ždrijela, traheje, bronha, pluća, mokraćnog mjehura, debelog crijeva i rektuma, bubrega i drugih lokalizacija, leukemija, astme, kroničnog bronhitisa i emfizema (kronične opstruktivne bolesti pluća, KOPB), oštećenja zubnog mesa i zuba, katarakte, dijabetesa tipa 2, pa čak i demencije i dr. U prosjeku skraćuje život za 10 godina, narušavajući ne samo duljinu života, već i njegovu kvalitetu. Osim za pušača, nedvojbeno su dokazani štetni učinci pušenja na plod u trudnoći ali i preko pasivnog pušenja za sve osobe u okolini, osobito za malu djecu.

Više informacija o programima prestanka pušenja saznajte na: https://pbsvi.hr/dnevne-bolnice/dnevna-bolnica-za-ovisnost-o-duhanu-skola-nepusenja/