Zdrava Glava

Očuvanje mentalnog zdravlja
Grad Zagreb

Godišnji odmor završava, vraćamo se obavezama, ali potreba za odmorom ne završava s godišnjim odmorom.

Od čega smo umorni?

Za naše je funkcioniranje važna ravnoteža između aktivnosti i odmora. Ipak, u užurbanom svakodnevnom životu često ne zastanemo dovoljno dugo da primijetimo što nam je potrebno.

Ne umaramo se svi na isti način, pa nam ni odmor ne mora svima izgledati isto. Ako cijeli dan razgovaramo s ljudima, možda nam treba mir i vrijeme nasamo. Ako smo cijeli dan pred ekranom i rješavamo složene probleme, možda nam treba fizička aktivnost i boravak u prirodi. Ako smo cijeli dan fizički aktivni, možda nam je potreban odmor koji omogućuje tjelesni oporavak. Liječnica i autorica Saundra Dalton-Smith razvila je okvir koji razlikuje sedam vrsta odmora, ovisno o tome od čega smo umorni (Dalton-Smith, 2017).

Fizički odmor – u njezinu okviru fizički odmor može biti pasivan, poput spavanja i drijemanja, ili aktivan, poput laganog istezanja ili drugih aktivnosti koje nam pomažu smanjiti tjelesnu napetost.

Mentalni odmor – uključuje odmak od stalnog planiranja, analiziranja i razmišljanja o problemima. Vjerojatno zvuči puno lakše u teoriji, nego u praksi. Međutim, jedna od tehnika koja se može koristiti je “vrijeme za brigu”, kada možemo zapisati brige, razmisliti o problemima i planirati ono što možemo učiniti. Kada se brige pojave izvan tog vremena, možemo ih pokušati odgoditi za kasnije i svjesno usmjeriti pažnju na druge aktivnosti. U početku nam to može biti zahtjevno, ali s vremenom može postati koristan način da napravimo prostor za mentalni odmor.

Senzorni odmor –  odnosi se na smanjivanje količine podražaja kojima smo svakodnevno izloženi – primjerice ekrana, buke, sadržaja i informacija. Kratki trenuci bez ekrana, buke i drugih podražaja mogu nam pomoći da napravimo odmak od količine informacija kojima smo svakodnevno izloženi.

Kreativni odmor – Dalton-Smith kreativni odmor povezuje s obnavljanjem inspiracije, mašte i osjećaja za novo. Možemo ga potaknuti boravkom u prirodi, šetnjom, promatranjem prirode ili vremenom provedenim u okruženju koje nam daje prostor za maštu i nove ideje.

Emocionalni odmor – emocionalni umor se može javiti u zanimanjima koja uključuju emocionalnu angažiranost, no može se javiti svakome, posebice ako nam je teško prepoznati i verbalizirati svoje emocije. U ovom kontekstu emocionalni odmor možemo razumjeti kao davanje sebi dozvole da osjećamo sve što osjećamo, bez osuđivanja sebe ili poruke da se ne bismo trebali tako osjećati.

Emocije imaju važnu ulogu i svrhu. Zato je važno dati sebi prostor da zastanemo, zapitamo se kako smo i dopustimo si osjećati ono što osjećamo.

Socijalni odmor – potreban je kada su naše društvene baterije pri kraju. Može se javiti kad smo izloženi prevelikim količinama interakcija, no može se javiti i kada smo okruženi osobama koje nas iscrpljuju i umaraju. U tom smislu, odmor može biti okretanje sebi, samostalnim aktivnostima ili osobama uz koje se osjećamo odmorno i sigurno. Ako je socijalna iscrpljenost čest uzrok našeg umora, bilo zbog poslovnih ili privatnih odnosa, korisno je razmisliti o vlastitim granicama i o tome možemo li ih postaviti drugačije.

Duhovni odmor – povezan je s osjećajem smisla, svrhe i povezanosti. Neki ga vežu uz religiju, no nije to jedini način na koji možemo postići duhovni odmor. Za nekoga će ulaganje u duhovni odmor biti molitva, dok će za nekoga drugoga to biti uključivanje u  aktivnosti koje su povezane s našim vrijednostima, osjećajem smisla i osjećajem da doprinosimo nečemu što nam je važno.

Važno je naglasiti da ovo nije znanstveno utvrđena klasifikacija vrsta odmora, već okvir koji nam može pomoći da razmislimo o tome što nam je potrebno. Različite vrste odmora mogu se međusobno preklapati, a ono što jednoj osobi pomaže ne mora jednako odgovarati drugoj.

Za ove vrste odmora nisu nužno potrebne velike količine vremena i novca.

U svakodnevnu rutinu možemo ugraditi kratke trenutke odmora. Evo nekoliko prijedloga:

  • Naše potrebe za odmorom su individualne. Ono što je jednoj osobi previše, drugoj možda neće biti. Važno je zato osluškivati sebe. Na kraju dana se možemo zapitati: Čega mi je danas bilo previše? Čega mi je nedostajalo?
  • Kada primijetimo da nam treba odmor, možemo svakoga dana izdvojiti nekoliko minuta za ono što nam u tom trenutku treba. Ponekad će to značiti postaviti drugačije granice, a ponekad otići u šetnju prirodom, provesti vrijeme nasamo ili jednostavno nakratko zastati.

Ne moramo pritom pronaći savršen način odmora. Dovoljno je početi primjećivati što nam treba i pokušati si to, kad god možemo, omogućiti. Odmor ne treba biti luksuz koji si priuštimo par puta godišnje, već može biti kratki, svakodnevni odmak od onoga čega nam je previše, prema onome što nam treba.

 

Izvori: