Zdrava Glava

Očuvanje mentalnog zdravlja
Grad Zagreb

Jeste li znali da trenutno u svijetu živi čak 55 milijuna osoba koje boluju od neke vrste demencije, pri čemu mnogi od njih nemaju formalnu dijagnozu? Točna dijagnoza demencije može olakšati pristup liječenju, skrbi i podršci. Trenutno ne postoji lijek za demenciju, izuzev ograničenih tretmana vezanih uz smanjenje određenih simptoma. Iz navedenih razloga, izuzetno su važni informiranje, savjetovanje i potpora oboljelima i njihovim formalnim i neformalnim njegovateljima, ali, prije svega, rad na njenoj prevenciji.

Koji su to najučestaliji mitovi o demenciji?

MIT O DEMECIJI 1: Demencija je isto što i starenje.

2 od 3 osobe još uvijek misle da je demencija uzrokovana normalnim starenjem, a podaci iz 2019. godine pokazuju da navedeni stav ima i dvije trećine zdravstvenih djelatnika!

S obzirom na navedeno, važno je znati prepoznati rane simptome bolesti odnosno znati ih razlikovati od uobičajenih promjena uzrokovanih starenjem.

Znakovi upozorenja kada je riječ o demenciji su:

  1. Gubitak pamćenja koji narušava svakodnevno funkcioniranje
  2. Teškoće u planiranju ili rješavanju problema
  3. Teškoće u izvršavanju poznatih zadataka
  4. Teškoće u vremenskom ili prostornom orijentiranju
  5. Problemi s razumijevanjem vizualnih informacija i prostornih odnosa
  6. Teškoće upotrebe riječi u govoru ili pismu
  7. Zametanje stvari i nemogućnost rekonstrukcije prethodnog kretanja, radi njihova pronalaska
  8. Smanjena ili lošija prosudba
  9. Povlačenje iz radnih aktivnosti i socijalna izolacija
  10. Promjene raspoloženja ili osobnosti

Povremeno činjenje pogrešaka u upravljanju kućnim financijama ili pak zaboravljanje dana u tjednu ili kako koristiti neki uređaj koji smo već koristili su uobičajeni. Razlika između Alzheimerove demencije i tipične ‘staračke zaboravnosti’ ukratko, i vrlo općenito, može se sažeti u slijedeće: Ako ste nešto zaboravili i kasnije se istoga sjetili, razloga za zabrinutost nema.  Također, povremena nezainteresiranost za obitelj ili društvene obaveze ili pak razdražljivost kad vam se poremeti rutina ne znače nužno da patite od Alzheimerove bolesti.

MIT O DEMENCIJI 2: Kada je riječ o demenciji, šutnja je zlato.

35% njegovatelja diljem svijeta reklo je da su sakrili dijagnozu demencija člana obitelji, dok je 46% osoba koje žive s demencijom i njegovatelja identificiralo strah od dijagnoze i stigmu kao prepreku dobivanju dijagnoze!

Stigma i diskriminacija mogu spriječiti ljude od traženja pomoći i dovode do izolacije i usamljenosti onih koji žive s demencijom. Normalizirajmo razgovore i podignimo zajedno svijest oko tog stanja.

MIT O DEMENCIJI 3: Demencija se ne može spriječiti.

Gotovo 80% opće javnosti zabrinuto je zbog razvoja demencije dok istovremeno 1 od 4 osobe misli da se ništa učiniti ne može učiniti kako bi se demencija spriječila!

S druge strane, dokazi pokazuju da bi 40% demencija moglo biti odgođeno ili spriječeno djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika kojih, po najnovijem izvještaju Lancet Komisije iz 2024., ima sveukupno 14.

Konačan popis obuhvaća:

  1. Nizak stupanj obrazovanja
  2. Gubitak sluha
  3. Visok kolesterol
  4. Depresija
  5. Povrede glave
  6. Manjak tjelesne aktivnosti
  7. Dijabetes
  8. Pušenje
  9. Visok krvni tlak
  10. Pretilost
  11. Socijalna izolacija
  12. Zagađenje zraka
  13. Gubitak vida
  14. Prekomjerna konzumacija alkohola.

Kako djelovati protiv demencije na vrijeme?

Riječima profesorice Robinson sa Sveučilišta u Newcastleu, naša mantra bi trebala biti „Zdrava srca, zdrava tijela, zdravi mozgovi.“ Navedeno potvrđuje i revolucionarna studija pod nazivom FINGER (eng. prst) koja navodi pet “prstiju” smanjenja rizika – kognitivni trening, prehrana, tjelesna vježba, socijalni kontakt te praćenje metaboličkog i krvožilnog zdravlja.

Dakle, na prevenciju pojave demencije, ali i usporavanje njene progresije, općenito možemo utjecati usvajanjem zdravog životnog stila, pri čemu navedeno podrazumijeva:

  • prehranu bogatu vlaknima;
  • konzumiranje neprerađene hrane odnosno hrane koja je puna aditiva, emulgatora, sladila, konzervansa, umjetnih boje i okusi itd.
  • konzumaciju povrća i voća;
  • izbjegavanje prevelikog unosa mesa i masti;
  • redovitu tjelovježbu;
  • izbjegavanje sportova koji uključuju ponovljene udarce u glavu;
  • kvalitetan san i dovoljno sna;
  • izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola i pušenja;
  • smanjenje izloženosti onečišćenom zraku;
  • zaštitu od zaraznih bolesti.

Kada je riječ o našim osjetilima, izuzetno važnim su se pokazale redovite kontrole vida i sluha kao i korištenje slušnih pomagala.

Jedan od njih je svakako učestali i kontinuirani socijalni kontakt odnosno sudjelovanje u društvenim aktivnostima s obitelji i/ili prijateljima.

Dobra mreža podrške važna je za očuvanje mentalnog zdravlja koje je izrazito važno njegovati. Naime, utvrđeno je kako je za ljude s narušenim mentalnim zdravljem tri puta vjerojatnije da će razviti dijagnozu demencije.

Nadalje, istraživanja pokazuju kako su mozgovi osoba koje su umrle bez kognitivnih oštećenja teži od prosjeka. Što je takozvana „kognitivna rezerva” veća, to je osoba bolje zaštićena od demencije. Osim obrazovanja u ranoj dobi kada je naš mozak najprijemčljiviji, te visokog stupnja obrazovanja, postoje i dodatni načini kako održavati i puniti našu „kognitivnu rezervu“ i kada završimo s formalnim obrazovanjem.

Neke od specifičnih aktivnosti koje mogu pomoći u izgradnji „kognitivnih rezervi“ su:

  • govorenje više od jednog jezika;
  • sudjelovanje u organiziranim grupnim diskusijama;
  • čitanje knjiga ili novina;
  • rješavanje križaljki, anagrama, osmosmjerki, sudoku i drugih slagalica
  • igranje društvenih igara ili kartanje;
  • računalne igre – kod starijih odraslih, djelomično i zbog učenja korištenja novih tehnologija te osoba koje su vezane za dom pa nemaju priliku iskusiti poticajna okruženja;
  • meditacija i molitva;
  • kreativne aktivnosti poput sviranja glazbenog instrumenta, zborskog pjevanja, rekreativnog pisanja, izrada albuma obiteljskih uspomena uz popratni razgovor o njima;
  • senzorne aktivnosti odnosno aktivnosti koje uključuju sva osjetila poput vrtlarenja i kuhanja;
  • tjelesne aktivnosti poput igranja tenisa, golfa ili kuglanja, plivanja, vožnje bicikla, plesa, grupnih vježbi, hodanja, penjanja na više od dvije etaže, obavljanja kućanskih poslova i čuvanja djece.

No, zapamtite, koliko god uživali u već isprobanim aktivnostima u kojima je lakše ustrajati, ništa nije poticajnije za mozak od pokušaja nečega novog i, u početku, težeg.

Zaključno, ne postoji samo jedan, siguran način da se smanji rizik od demencije. Također, mnogi zaštitni faktori se preklapaju i međusobno su povezani. S obzirom na navedeno, umjesto da budete obeshrabreni, sjetite se kako postoji mnogo načina na koje možemo djelovati kako bismo prevenirali ili usporili razvoj demencije – malim koracima, možda već danas.

 

Korištena literatura:

  1. Alzheimer’s Association. 10 Early Signs and Symptoms of Alzheimer’s and Dementia. https://www.alz.org/alzheimers-dementia/10_signs. Zadnji pristup: 19.09.2024.
  2. Alzheimer’s Disease International (2024). World Alzheimer’s Month: Campaign toolkit.
  3. FINGERS Brain Health Institute (2021). A non-profit foundation driven to advance research on healthy brain ageing and the implementation of dementia prevention.
  4. Livingston, G. i sur. (2024). Dementia prevention, intervention, and care: 2024 report of the Lancet standing Commission. The Lancet, 404, 10452, 572 – 628.
  5. Locket, E. (2024). Best Brain and Memory Games for Dementia. https://www.healthline.com/health/alzheimers-dementia/memory-games-for-dementia#best-games-to-play.Zadnji pristup: 19.09.2024.
  6. Long, S., Benoist, C., Weidner, W. (2023). World Alzheimer Report 2023: Reducing dementia risk: never too early, never too late. London, Engleska: Alzheimer’s Disease International.
  7. Stern, Y. (2012). Cognitive reserve in ageing and Alzheimer’s disease. LANCET Neurology, 11, 1006–1012. https://doi.org/10.1016/S1474- 4422(12)70191-6.
  8. Walsh, S., Brayne, C.E. (2021). Does playing a musical instrument prevent dementia?. Alzheimer’s Dementia, 17, 10. https://doi. org/10.1002/alz.049684.